Line 2: |
Line 2: |
| [[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno | | [[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno |
| .]] | | .]] |
− | '''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Trends in Dermatoglyphic Research] by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)</ref><ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 The Land of 1000 Islands] by Igor Rudan | + | '''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 The Land of 1000 Islands] by Igor Rudan |
| | | |
− | * "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden opsežna seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. došljaci donijeli svoje gena bazen i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "Shokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "." | + | * "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "." |
− | </ref> | + | </ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Trends in Dermatoglyphic Research] by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)</ref> |
| | | |
− | Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski-Latiskog jezika, Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada navedene kao Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški. | + | Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski Latin jezika- Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški. |
| | | |
| == Primjeri == | | == Primjeri == |
Line 46: |
Line 46: |
| * bat / tip čekić | | * bat / tip čekić |
| * bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'') | | * bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'') |
− | * beštija/životinja ([[latin|Latinski]]:bestia) | + | * beštija/ životinja ([[latin|Latinski]]:bestia) |
| * beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr) | | * beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr) |
| * bičve/ čarape | | * bičve/ čarape |
Line 53: |
Line 53: |
| * bobon/ štapiću | | * bobon/ štapiću |
| * bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça) | | * bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça) |
− | * botilja/ boca (Romanski-[[Latin|Latinski]] jezik, Dalmatinski:''botaila'') <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary]</ref> | + | * botilja/ boca (Romanski [[Latin]] jezik, Dalmatinski:''botaila'') <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary]</ref> |
− | * botun/ gumb (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''botaun'') | + | * botun/ gumb (Romanski Latin-Dalmatinski: ''botaun'') |
− | * buka/ glasan (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''usta'') | + | * buka/ glasan (Romanski Latin-Dalmatinski: ''usta'') |
| * butiga/ dućan | | * butiga/ dućan |
| * buža/ rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa) | | * buža/ rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa) |
Line 64: |
Line 64: |
| * damižana / tip boca | | * damižana / tip boca |
| * daž/ kiša | | * daž/ kiša |
− | * Dreto/ ravno (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: drat) | + | * Dreto/ ravno (Romanski Latin-Dalmatinski: drat) |
| * '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana". | | * '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana". |
| * Di greš?/ Gdje ideš? | | * Di greš?/ Gdje ideš? |
Line 78: |
Line 78: |
| * fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi) | | * fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi) |
| * frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'') | | * frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'') |
− | * forca/ snaga (primjenjuju se sa snagom) | + | * forca/ snaga (sa snagom) |
| * fortuna/ jak vjetar | | * fortuna/ jak vjetar |
− | * fratar/ svećenik (latinski: frater ''znači'' brata) | + | * fratar/ svećenik (latin: frater ''znači'' brata) |
| * fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg) | | * fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg) |
| * fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim) | | * fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim) |
Line 86: |
Line 86: |
| * gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatska]]. | | * gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatska]]. |
| * griža/ tvrdom kamenu | | * griža/ tvrdom kamenu |
− | * gundula/tip broda | + | * gundula/ tip malog broda |
| * gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto ''znači'' ugodno) | | * gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto ''znači'' ugodno) |
| * gustrina/ oborinskih voda akumulacije | | * gustrina/ oborinskih voda akumulacije |
| * guzica/ osobe dno | | * guzica/ osobe dno |
| * hoča/ ide sada | | * hoča/ ide sada |
− | * kadena/ lanac (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:''kataina'') | + | * kadena/ lanac (Romanski Latin-Dalmatinski:''kataina'') |
| * kajić/ vrsta lokalne plovila | | * kajić/ vrsta lokalne plovila |
| {{col-break}} | | {{col-break}} |
Line 97: |
Line 97: |
| * kamara/ spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba) | | * kamara/ spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba) |
| * kantat/ pjevati (Latin: canto) | | * kantat/ pjevati (Latin: canto) |
− | * kapula/ luk (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''kapula'') | + | * kapula/ luk (Romanski Latin-Dalmatinski: ''kapula'') |
| * karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa) | | * karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa) |
− | * katrida/ stolica (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''katraida'') | + | * katrida/ stolica (Romanski Latin-Dalmatinski: ''katraida'') |
| * katun/ uglu | | * katun/ uglu |
| * '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'') | | * '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'') |
| * koltrine/ curtains | | * koltrine/ curtains |
− | * kontra /protiv (Latin: contra) | + | * kontra / protiv (Latin: contra) |
| * korač/ čekić | | * korač/ čekić |
− | * kužin//rođak (Venecijanskimi: cuxìn) | + | * kužin/ rođak (Venecijanskimi: cuxìn) |
| * lacun/ posteljina | | * lacun/ posteljina |
| * lapis/ olovka (Venecijanskim: apis) | | * lapis/ olovka (Venecijanskim: apis) |
| * lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin) | | * lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin) |
− | * lešada/ vrsta ribinje juhe/ Lesada u Venecijanskim Venecijanskim znači: ''kuhati''. | + | * lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanskim: Lesada što znači: ''kuhati''. |
| * leut/ vrsta lokalne plovila | | * leut/ vrsta lokalne plovila |
| * levant/ lokalni vjetar | | * levant/ lokalni vjetar |
Line 118: |
Line 118: |
| * mama/ majka | | * mama/ majka |
| * Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn) | | * Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn) |
− | * mapa/map (Venecijanskim: mapa) | + | * mapa/ map (Venecijanskim: mapa) |
− | * mezo/između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'') | + | * mezo/ između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'') |
| * mlinko/ mlijeko | | * mlinko/ mlijeko |
− | * motika/ lokalnih poljoprivrednih alata | + | * motika/ lokalni poljoprivred alat |
− | * mudante/donje rublje (Venecijanskim: mudande) | + | * mudante/ donje rublje (Venecijanskim: mudande) |
− | * pamidora/rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik]] pamidore) | + | * pamidora/ rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik]] pamidore) |
− | * pandur/policajaca (Venecijanskim: panduro) | + | * pandur/ policajaca (Venecijanskim: panduro) |
| * papit/ ovo''riječ''se koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'') | | * papit/ ovo''riječ''se koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'') |
| * perun/ vilica (Venecijanskim pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni) | | * perun/ vilica (Venecijanskim pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni) |
Line 130: |
Line 130: |
| * pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo) | | * pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo) |
| * pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola) | | * pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola) |
− | * pistun/klip (Venecijanskim: piston) | + | * pistun/ klip (Venecijanskim: piston) |
| * pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje) | | * pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje) |
− | * '''Poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov | + | * '''poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov |
| * postoli/ cipele | | * postoli/ cipele |
| * postelja/ krevet | | * postelja/ krevet |
Line 138: |
Line 138: |
| * rič/ riječi | | * rič/ riječi |
| * ritko/ ne često | | * ritko/ ne često |
− | * setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana) | + | * setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana) |
− | * spim/ Ja spavam | + | * spim/ ja spavam |
− | * skula/ school/ škola | + | * skula/ škola |
− | * soldi / novac (Latin:solidus) | + | * soldi / novac (Latin: solidus) |
| * soto/ ispod (Venecijanskim: sot ''ili'' soto) | | * soto/ ispod (Venecijanskim: sot ''ili'' soto) |
| * spiza/ lokalne jelo | | * spiza/ lokalne jelo |
| * šestan/ atraktivan ''ili'' lijep (Venecijanskim: ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan) | | * šestan/ atraktivan ''ili'' lijep (Venecijanskim: ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan) |
| * šija/ natrag | | * šija/ natrag |
− | * šiloko/lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco) | + | * šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco) |
| * škoj/ otok | | * škoj/ otok |
| * škver/ brodgradilište | | * škver/ brodgradilište |
− | * špirit/duh | + | * špirit/ duh |
| * šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco) | | * šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco) |
| * štrada/ ulica | | * štrada/ ulica |
Line 158: |
Line 158: |
| * terpeza/ stol | | * terpeza/ stol |
| * ura/ jedan sat | | * ura/ jedan sat |
− | * vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači ''parobrod'') | + | * vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači ''parobrod'') |
| * vara vamo/ ići dalje | | * vara vamo/ ići dalje |
| * Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli. | | * Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli. |
Line 166: |
Line 166: |
| </div> | | </div> |
| | | |
| + | Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false The Formation of Croatian National Identity:] A Centuries-Old Dream by Alex J. Bellamy (p145)</ref> Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći Korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt. |
| + | |
| + | Korčula stari naziv je bio ''Curzola''. Otok je od 1420 do 1797 bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojió]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena. |
| ==Poveznice== | | ==Poveznice== |
| * [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]] | | * [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]] |