7,890
edits
Changes
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Friday November 08, 2024
Jump to navigationJump to searchEditing Korčulanski Dijalekt plus tidy
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
.]]
.]]
'''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Trends in Dermatoglyphic Research] by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)</ref><ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 The Land of 1000 Islands] by Igor Rudan
'''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule. Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 The Land of 1000 Islands] by Igor Rudan
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden opsežna seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. došljaci donijeli svoje gena bazen i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "Shokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). pridošlice su dobili zemljište i prima posebne povlastice "Paštrovića povlastice "."
</ref>
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Trends in Dermatoglyphic Research] by Norris M. Durham & Chris C. Plato (p 205)</ref>
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski-Latiskog jezika, Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada navedene kao Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski Latin jezika- Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalni dijalektu se ponekada naziva Naški.
== Primjeri ==
== Primjeri ==
* bat / tip čekić
* bat / tip čekić
* bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'')
* bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'')
* beštija/životinja ([[latin|Latinski]]:bestia)
* beštija/ životinja ([[latin|Latinski]]:bestia)
* beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
* beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
* bičve/ čarape
* bičve/ čarape
* bobon/ štapiću
* bobon/ štapiću
* bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça)
* bonaca/ more je mirno (Venecijanskim: bonàça)
* botilja/ boca (Romanski-[[Latin|Latinski]] jezik, Dalmatinski:''botaila'') <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary]</ref>
* botilja/ boca (Romanski [[Latin]] jezik, Dalmatinski:''botaila'') <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary]</ref>
* botun/ gumb (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''botaun'')
* botun/ gumb (Romanski Latin-Dalmatinski: ''botaun'')
* buka/ glasan (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''usta'')
* buka/ glasan (Romanski Latin-Dalmatinski: ''usta'')
* butiga/ dućan
* butiga/ dućan
* buža/ rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa)
* buža/ rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa)
* damižana / tip boca
* damižana / tip boca
* daž/ kiša
* daž/ kiša
* Dreto/ ravno (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: drat)
* Dreto/ ravno (Romanski Latin-Dalmatinski: drat)
* '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana".
* '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana".
* Di greš?/ Gdje ideš?
* Di greš?/ Gdje ideš?
* fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi)
* fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni ljudi)
* frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'')
* frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'')
* forca/ snaga (primjenjuju se sa snagom)
* forca/ snaga (sa snagom)
* fortuna/ jak vjetar
* fortuna/ jak vjetar
* fratar/ svećenik (latinski: frater ''znači'' brata)
* fratar/ svećenik (latin: frater ''znači'' brata)
* fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
* fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
* fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim)
* fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim)
* gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatska]].
* gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatska]].
* griža/ tvrdom kamenu
* griža/ tvrdom kamenu
* gundula/tip broda
* gundula/ tip malog broda
* gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto ''znači'' ugodno)
* gusti/ uživanje (Venecijanskim: gusto ''znači'' ugodno)
* gustrina/ oborinskih voda akumulacije
* gustrina/ oborinskih voda akumulacije
* guzica/ osobe dno
* guzica/ osobe dno
* hoča/ ide sada
* hoča/ ide sada
* kadena/ lanac (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski:''kataina'')
* kadena/ lanac (Romanski Latin-Dalmatinski:''kataina'')
* kajić/ vrsta lokalne plovila
* kajić/ vrsta lokalne plovila
{{col-break}}
{{col-break}}
* kamara/ spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba)
* kamara/ spavaća soba (Latin: camera-svod, zasvođen soba)
* kantat/ pjevati (Latin: canto)
* kantat/ pjevati (Latin: canto)
* kapula/ luk (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''kapula'')
* kapula/ luk (Romanski Latin-Dalmatinski: ''kapula'')
* karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa)
* karoca/ mala kolica (Venecijanskim: carosa)
* katrida/ stolica (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''katraida'')
* katrida/ stolica (Romanski Latin-Dalmatinski: ''katraida'')
* katun/ uglu
* katun/ uglu
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'')
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'')
* koltrine/ curtains
* koltrine/ curtains
* kontra /protiv (Latin: contra)
* kontra / protiv (Latin: contra)
* korač/ čekić
* korač/ čekić
* kužin//rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
* kužin/ rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
* lacun/ posteljina
* lacun/ posteljina
* lapis/ olovka (Venecijanskim: apis)
* lapis/ olovka (Venecijanskim: apis)
* lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
* lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
* lešada/ vrsta ribinje juhe/ Lesada u Venecijanskim Venecijanskim znači: ''kuhati''.
* lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanskim: Lesada što znači: ''kuhati''.
* leut/ vrsta lokalne plovila
* leut/ vrsta lokalne plovila
* levant/ lokalni vjetar
* levant/ lokalni vjetar
* mama/ majka
* mama/ majka
* Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
* Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
* mapa/map (Venecijanskim: mapa)
* mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
* mezo/između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'')
* mezo/ između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'')
* mlinko/ mlijeko
* mlinko/ mlijeko
* motika/ lokalnih poljoprivrednih alata
* motika/ lokalni poljoprivred alat
* mudante/donje rublje (Venecijanskim: mudande)
* mudante/ donje rublje (Venecijanskim: mudande)
* pamidora/rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik]] pamidore)
* pamidora/ rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik]] pamidore)
* pandur/policajaca (Venecijanskim: panduro)
* pandur/ policajaca (Venecijanskim: panduro)
* papit/ ovo''riječ''se koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'')
* papit/ ovo''riječ''se koristi kada se hrani dijeta (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'')
* perun/ vilica (Venecijanskim pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
* perun/ vilica (Venecijanskim pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
* pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo)
* pikolo/ mali (Venecijanskim: picolo)
* pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola)
* pirula/ tableta (Venecijanskim: pirola)
* pistun/klip (Venecijanskim: piston)
* pistun/ klip (Venecijanskim: piston)
* pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje)
* pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje)
* '''Poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov
* '''poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov
* postoli/ cipele
* postoli/ cipele
* postelja/ krevet
* postelja/ krevet
* rič/ riječi
* rič/ riječi
* ritko/ ne često
* ritko/ ne često
* setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana)
* setemana/ tijedan (Venecijanskim: setemana)
* spim/ Ja spavam
* spim/ ja spavam
* skula/ school/ škola
* skula/ škola
* soldi / novac (Latin:solidus)
* soldi / novac (Latin: solidus)
* soto/ ispod (Venecijanskim: sot ''ili'' soto)
* soto/ ispod (Venecijanskim: sot ''ili'' soto)
* spiza/ lokalne jelo
* spiza/ lokalne jelo
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep (Venecijanskim: ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan)
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep (Venecijanskim: ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan)
* šija/ natrag
* šija/ natrag
* šiloko/lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)
* šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)
* škoj/ otok
* škoj/ otok
* škver/ brodgradilište
* škver/ brodgradilište
* špirit/duh
* špirit/ duh
* šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)
* šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)
* štrada/ ulica
* štrada/ ulica
* terpeza/ stol
* terpeza/ stol
* ura/ jedan sat
* ura/ jedan sat
* vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači ''parobrod'')
* vapor/ trajekt (Venecijanskim: Bapor znači ''parobrod'')
* vara vamo/ ići dalje
* vara vamo/ ići dalje
* Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
* Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
</div>
</div>
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false The Formation of Croatian National Identity:] A Centuries-Old Dream by Alex J. Bellamy (p145)</ref> Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći Korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt.
Korčula stari naziv je bio ''Curzola''. Otok je od 1420 do 1797 bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojió]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.
==Poveznice==
==Poveznice==
* [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]]
* [[Directory:Historical Compendium of the Island of Korcula| Korcula History-Historical Compendium of the Island of Korcula]]
