− | Do 1900 Dalmatiski Talijani činili više od polovice stanovništva grada Korčule (i obližnjem selu Vrnik-Petrara). Postupno smanjuje njihov broj s otoka se dogodilo sa aneksije otoka Korčule s Kraljevine Jugoslavije. Pokolji hrvatata u drugom svjetskom ratu izazvao je bijeg od posljednjih preostalih izvornih talijana sa gradu. | + | Korčula je bila sjedište biskupije od 1300 do 1828. Do 1900 Dalmatiski Talijani činili više od polovice stanovništva grada Korčule (i obližnjem selu Vrnik-Petrara). Postupno smanjuje njihov broj s otoka se dogodilo sa aneksije otoka Korčule s Kraljevine Jugoslavije. Pokolji hrvatata u drugom svjetskom ratu izazvao je bijeg od posljednjih preostalih izvornih talijana sa gradu. |
| Na kraju te godine, samo 180 Talijana, koji su boravili na otoku, okupljeni oko mjesne škole. U 1923 , broj Talijana bio smanjen na 46. Mnogi Talijani, međutim, imao prednost jugoslavenskog državljanstva ne gubi svoje gospodarske djelatnosti. Doista, u 1933 mješovite osnovne škole imali 40 učenika talijanskog grada. Korčula je također nastavio djelovati Talijanske unije, udruga pod predsjedanjem Michele Smerchinich, sa 41 članova Ostali članovi glavnih talijanskih obitelji (Benusi, Damianovič, Depolo, Peručič, Radiza, Smerkinić, Vinz, Zanetti). Na kraju Drugog svjetskog rata, međutim, više nisu bile lijevo na Korčuli Talijani. | | Na kraju te godine, samo 180 Talijana, koji su boravili na otoku, okupljeni oko mjesne škole. U 1923 , broj Talijana bio smanjen na 46. Mnogi Talijani, međutim, imao prednost jugoslavenskog državljanstva ne gubi svoje gospodarske djelatnosti. Doista, u 1933 mješovite osnovne škole imali 40 učenika talijanskog grada. Korčula je također nastavio djelovati Talijanske unije, udruga pod predsjedanjem Michele Smerchinich, sa 41 članova Ostali članovi glavnih talijanskih obitelji (Benusi, Damianovič, Depolo, Peručič, Radiza, Smerkinić, Vinz, Zanetti). Na kraju Drugog svjetskog rata, međutim, više nisu bile lijevo na Korčuli Talijani. |