Changes

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Tuesday May 07, 2024
Jump to navigationJump to search
internal link
Line 2: Line 2:  
{| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;"
 
{| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;"
 
|   
 
|   
| Ovo je '''osnova''' ili '''početak''' budućeg članka (work in progress)<br><small></span></small>
+
| Ovo je '''osnova''' ili '''početak''' budućeg članka (work in progress). Člank na engleski [[Directory: Korcula History| ''ovdje'' !]] <br><small></span></small>
 
|}
 
|}
 
</div>
 
</div>
Line 14: Line 14:  
Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički ''Aleksandrijske Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio  grčko-feničanski mjesto. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, ali nisu određene u pozitivnom načinu.
 
Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički ''Aleksandrijske Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio  grčko-feničanski mjesto. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, ali nisu određene u pozitivnom načinu.
   −
Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229.  do 227. pr. Kr. (Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino- ''Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr'')</ref> preuzela kontrolu nad otoku. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinacija. Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35. prije Krista) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčule) pokušali izboriti svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:
+
Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229.  do 227. pr. Kr. (Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino- ''Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr'')</ref> preuzela kontrolu nad otoku. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinacija. Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35. prije Krista) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčule) pokušali izboriti svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno osvojiti otok. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:
    
{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnike Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani s dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}
 
{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnike Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani s dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}
   −
Ali ako Oktavijan u represije koju je on uzrokovalao, on nije smatrao da otok nije nedostojnim njegovom pažnjom za dobrobit. Slanje rimskih kolonista za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo većih uzgoj i smanjivanje posledice prve represije. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedoči  na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.
+
Ali ako Oktavijan u represije koju je on uzrokovao, on nije smatrao da otok nije nedostojnim njegovom pažnjom za dobrobit. Slanje rimskih kolonista za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo većih uzgoj i smanjivanje posledice prve represije. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedoči  na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.
    
'''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedećim fazama:
 
'''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedećim fazama:
Line 39: Line 39:  
Zaštićen pod  rimski orlovima, Korčula je uživala mir i bilo je obilato. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu. Rimsko carstvo se podijeljeno i Korčula je bila pod vlašću Konstantinopola. Kada je Cezar izgubio snage, dana boli su bili bliži.
 
Zaštićen pod  rimski orlovima, Korčula je uživala mir i bilo je obilato. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu. Rimsko carstvo se podijeljeno i Korčula je bila pod vlašću Konstantinopola. Kada je Cezar izgubio snage, dana boli su bili bliži.
   −
Od vrlo starih izvješća otkrili nedavno, koji se smatraju ne apokrifnim, istaknuo kako je zastrašujuće invazije Narentani (Neretljani) bilo otoku, kada je određeni kralja ''"koji je, bježeći od progona Narentani flote, su sagradili tvrđavu u Siralievaz"''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref>  u kojoj se sa sto svojih sljedbenika  bili stacionirani, uspjeli su sakupiti obranu. Ovaj kralj morao je da nagradio dodatni utvrde: Maxima Autem, kaže  u izvješću,{{Cquote |''ali najveća utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini je bio stan jedanog dobaog čovjeka, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}}
+
Od vrlo starih izvora otkrili nedavno, koji se smatraju ne apokrifnim, pišu kako je zastrašujuće invazija Narentani (Neretljani) bilo otoku, kada je određeni kralja ''"koji je, bježeći od progona Narentani flote, su sagradio tvrđavu u Siralievaz"''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref>  u kojoj su sto svojih sljedbenika  bili stacionirani i uspjeli su sakupiti obranu. Ovaj kralj morao je da nagradio dodatni utvrde: Maxima Autem, kaže  u izvješću,{{Cquote |''ali najveća utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini je bio stan jedanog dobaog čovjeka, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}}
    
On je imao stanovnika Korčule opremiti šest zatvora o svom trošku, a time i podići tri skloništa. Od svega toga postoje očite ruševine koje se  do danas vidi.
 
On je imao stanovnika Korčule opremiti šest zatvora o svom trošku, a time i podići tri skloništa. Od svega toga postoje očite ruševine koje se  do danas vidi.
Line 50: Line 50:     
== Miroslav, Nemanja i Stracimir==
 
== Miroslav, Nemanja i Stracimir==
Miroslav, Stefan Nemanja  i Stracimir, grofovi Chelmo, sa značajnim osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans:] A Critical Survey from the Late Twelfth Century (p8)'' (John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, '''str. 8''')'' </ref>  Stoga je Stracimir sa snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181. spustio se u dalekom dijelu grada i počeo terorizirati otok s vatre i čelika.
+
Miroslav, Nemanja  i Stracimir, grofovi Chelmo, koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans:] A Critical Survey from the Late Twelfth Century (p8)'' (John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, '''str. 8''')'' </ref>  Stoga je Stracimir je sa snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181. s spustili u dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.
    
== Napomena od urednika ==
 
== Napomena od urednika ==
7,864

edits

Navigation menu