Line 2: |
Line 2: |
| | | |
| * Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref> | | * Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref> |
− | (Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara) 1858) | + | (Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara 1858.) |
− | [[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|265px|Nikola Ostojić (1803-1869) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]] | + | [[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|265px|Nikola Ostojić (1803.-1869.) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]] |
| | | |
| == Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja== | | == Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja== |
− | Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref> koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunaci iz Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić''' povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846; broj 1/ Ostojić povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (staro ime Korčule).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena. | + | Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref> koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grad. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunaci iz Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić''' povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846.; broj 1/ Ostojić povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (staro ime Korčule).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena. |
| | | |
− | Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, trebalo da se vratimo oko 1184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neko grčko-feničanski mjesto. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, ali nisu određene u pozitivne načinu. | + | Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički ''Aleksandrijske Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neko grčko-feničanski mjesto. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, ali nisu određene u pozitivne načinu. |
| | | |
− | Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230 prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250 pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230 prije Krista </ref> Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229 do 227 pr. Kr. (Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino- ''Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229 pr. Kr do 68 po. Kr'')</ref> preuzela kontrolu nad otoku opeta. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan, Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinacija. Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 prije Krista) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata: | + | Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref> Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229. do 227. pr. Kr. (Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino- ''Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do 68. po. Kr'')</ref> preuzela kontrolu nad otoku opeta. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan, Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinacija. Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 prije Krista) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata: |
| | | |
| {{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur. Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}} | | {{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur. Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}} |
Line 18: |
Line 18: |
| '''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedećim fazama: | | '''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedećim fazama: |
| | | |
− | * Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani (Octaviano Augusta), a zatim u vrijeme Veneti <ref>Ljudi iz regije Veneto/ Ostojić povijesni izvor iz 1858.</ref> 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini. | + | * Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani (Octaviano Augusta), a zatim u vrijeme Veneti <ref>Ljudi iz regije Veneto/ Ostojić povijesni izvor iz 1858.</ref> 1180.-1252., 1254.-1258., i od 1418. - 1420., u cjelini. |
| * U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642. | | * U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642. |
− | * Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju Narantani (Neretljani Slaveni) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=wEF5oN5erE0C&pg=PA62&dq=Neretljani&hl=en&ei=9ENbTYHbJYb0cY284fEK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=Neretljani&f=false John Van Antwerp Fine, When Ethnicity did not Matter in the Balkans] ''(John Van Antwerp Fine, Kada etnicitet nije bio važan na Balkanu, '''str. 62''')'' </ref> 642-999. | + | * Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju Narantani (Neretljani Slaveni) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=wEF5oN5erE0C&pg=PA62&dq=Neretljani&hl=en&ei=9ENbTYHbJYb0cY284fEK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=Neretljani&f=false John Van Antwerp Fine, When Ethnicity did not Matter in the Balkans] ''(John Van Antwerp Fine, Kada etnicitet nije bio važan na Balkanu, '''str. 62''')'' </ref> 642.-999. |
− | * Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999 do 1100. | + | * Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999. do 1100. |
− | * Održan je pod Đenovljani 1100 - 1129. | + | * Održan je pod Đenovljani 1100. - 1129. |
− | * Zauzevši ponovno pod Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357. | + | * Zauzevši ponovno pod Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129. - 1180., 1252. do 1254., a od 1258. do 1357. |
− | * Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418. | + | * Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257. i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418. |
− | * U 1420 posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797 od strani Venecije. | + | * U 1420 posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797. od strani Venecije. |
− | * Predali se zajednom sa Republici Veneciji, Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806 do 1807, a kasnije 1808 - 1813 prilogu s dalmatinskim dio Ilirskih Pokrajina. | + | * Predali se zajednom sa Republici Veneciji, Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806. do 1807., a kasnije 1808. - 1813. prilogu s dalmatinskim dio Ilirskih Pokrajina. |
− | * Poduzeti i drže Rusi u 1808 | + | * Poduzeti i drže Rusi u 1808. |
− | * Preuzeto od Francuske od [[England|Engleza]] 1813 - 1815. | + | * Preuzeto od Francuske od [[England|Engleza]] 1813. - 1815. |
− | * Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797 do 1806, kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815 do danas 1858. | + | * Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797. do 1806., kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815. do danas 1858. |
| | | |
| == Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli == | | == Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli == |
Line 43: |
Line 43: |
| Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je beskoristan, kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari, on je skoro uhacen je od strani Narentani (Neretljani) na zapadnog dio otoka, ako on nije bio oslobođen od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao Ristle i taj izvor je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje su se dogodile na drugom mjestu i sa kraljevskim bratom Ottoniero, navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi (patronus je netko tko je poduzeo kako bi zaštitili interesi svoje zajednice), gospodar lijepe zemlje Sitnizza, gdje je stavio svoj šator i loviti ptice .. .. i našao sam da Narentani opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo pomaknuti dalje bez podliježe našim snažnim neprijatelja''}} | | Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je beskoristan, kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari, on je skoro uhacen je od strani Narentani (Neretljani) na zapadnog dio otoka, ako on nije bio oslobođen od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao Ristle i taj izvor je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje su se dogodile na drugom mjestu i sa kraljevskim bratom Ottoniero, navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi (patronus je netko tko je poduzeo kako bi zaštitili interesi svoje zajednice), gospodar lijepe zemlje Sitnizza, gdje je stavio svoj šator i loviti ptice .. .. i našao sam da Narentani opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo pomaknuti dalje bez podliježe našim snažnim neprijatelja''}} |
| | | |
− | Teška agresije je počinjeni na obje mjesta koji ruševine još uvijek mogu se vidjeti u ''Bradat'' i ''Potirna''. Mjesta bili su naseljeni sa rimskih obitelji, kao nadgrobnih spomenika i mnoge druge drevne komada koje se iskopali ne tako davno to svjedoče. | + | Teška agresije je počinjeni na obje mjesta koji ruševine još uvijek mogu se vidjeti u ''Bradat'' i ''Potirna''. Mjesta bili su naseljeni sa rimskih obitelji, kao nadgrobnih spomenika i mnoge druge drevne ostataka koje s iskopali ne tako davno to svjedoče. |
| | | |
| == Miroslav, Nemanja i Stracimir== | | == Miroslav, Nemanja i Stracimir== |
− | Miroslav, Stefan Nemanja i Stracimir, grofovi Chelmo, sa značajnim osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans:] A Critical Survey from the Late Twelfth Century (p8)'' (John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, '''str. 8''')'' </ref> Stoga je Stracimir sa snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181 spustio se u dalekom dijelu grada i počeo terorizirati otok s vatre i čelika. | + | Miroslav, Stefan Nemanja i Stracimir, grofovi Chelmo, sa značajnim osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans:] A Critical Survey from the Late Twelfth Century (p8)'' (John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, '''str. 8''')'' </ref> Stoga je Stracimir sa snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181. spustio se u dalekom dijelu grada i počeo terorizirati otok s vatre i čelika. |
| | | |
| == Napomena urednika == | | == Napomena urednika == |
| *Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post".'' | | *Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post".'' |
− | '''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji dokumentira događaj i bio je pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju Korčula), gdje je otkrivena u 1877 od strane Božo Kršinić. | + | '''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji dokumentira događaj i bio je pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju Korčula), gdje je otkrivena u 1877. od strane Božo Kršinić. |
| | | |
| Grci su osnovali naselja na temelju dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz. | | Grci su osnovali naselja na temelju dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz. |