Changes

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Sunday June 30, 2024
Jump to navigationJump to search
488 bytes added ,  14:08, 16 April 2011
Line 7: Line 7:     
== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==
 
== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==
Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ali bjegunaci Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) Compagnoni, navodi da Antenore ostao u Grčkoj, ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''Curzola'' (Korčula staro ime). <ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika.
+
Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ali bjegunaci Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846; broj 1</ref> navodi da Antenore ostao u Grčkoj, ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''Curzola'' (Korčula staro ime). <ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika.
    
Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, bi obvezati nas da se vratite na oko 1184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovv kada se suočavaju sa kritike. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Eneja je bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, niti su određene pozitivne prirode.
 
Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, bi obvezati nas da se vratite na oko 1184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovv kada se suočavaju sa kritike. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Eneja je bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, niti su određene pozitivne prirode.
   −
Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira Korčulu (u 230 prije Krista).  Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzela kontrolu nad otoku opeta, dok Demetrije Fario, je imenovan kao župan,  Korčula su predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinaciji . Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 B.C.) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:
+
Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira Korčulu (u 230 prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum 250 pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230 prije Krista </ref> Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute'''<ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229  do 227 pr. Kr.</ref> preuzela kontrolu nad otoku opeta, dok Demetrije Fario, je imenovan kao župan,  Korčula su predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinaciji . Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 B.C.) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:
   −
{{Cquote|''Nakon žestoke rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite i Corcyra (Krf),<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se posezala za piratstvo koristiti za zaraziti more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}
+
{{Cquote|''Nakon žestoke rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra (Krf),<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se posezala za piratstvo koristiti za zaraziti more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}
    
Ali ako Oktavijan u represije koju je on  uzrokovalao it to da će biti oštećena, on nije smatrao ga nedostojnim njegovu pažnja za  dobrobit, slanje rimskih kolonista na to da je izravan za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo veći uzgoj i smanjivanje izvorni grubosti. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedok  na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.
 
Ali ako Oktavijan u represije koju je on  uzrokovalao it to da će biti oštećena, on nije smatrao ga nedostojnim njegovu pažnja za  dobrobit, slanje rimskih kolonista na to da je izravan za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo veći uzgoj i smanjivanje izvorni grubosti. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedok  na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.
7,882

edits

Navigation menu