Difference between revisions of "Korčulanski Dijalekt"

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday May 06, 2024
Jump to navigationJump to search
(→‎Poveznice: link update)
(clean up)
Line 2: Line 2:
 
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
 
[[File:250px-Croatia-Dalmatia-1.jpg|thumb|right|400px|Dalmacija (tamno ljubičasta) u [[Croatia|Hrvatsku]]. Otok Korčula je označen crveno
 
.]]
 
.]]
'''Korčula dijalekt''' (ili Korčulanski) je Hrvatski dijalekt sa otoka Korčule.  Korčula je Hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski  (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 Igor Rudan,] The Land of 1000 Islands ''(Zemlja 1000 otoka)''
+
'''Korčula dijalekt''' (ili korčulanski) je hrvatski dijalekt s otoka Korčule.  Korčula je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski  (također je pomiješan s štokavian).<ref>[http://ukpmc.ac.uk/articles/PMC2121596/reload=0;jsessionid=7BE5888928AF51ECB79DC33089D0E57A.jvm1 Igor Rudan,] The Land of 1000 Islands ''(Zemlja 1000 otoka)''
  
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571-1573), Kandijskog (1645-1669), i Morejskog rata (1684-1699). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
+
* "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571.-1573.), Kandijskog (1645.-1669.), i Morejskog rata (1684.-1699.). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
 
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Norris M. Durham & Chris C. Plato,] Trends in Dermatoglyphic Research ''(Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.'''205''')''</ref>
 
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Norris M. Durham & Chris C. Plato,] Trends in Dermatoglyphic Research ''(Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.'''205''')''</ref>
  
Dijalekt ima ostaci izumrlih Romanski Latin jezika- Dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (Mletački). Lokalno stanovntšvo ponekad dijalekt nazivaju Naški.
+
Dijalekt ima ostaci izumrlih romanski Latin jezika- dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački). Lokalno stanovntšvo ponekad dijalekt nazivaju naški.
  
 
== Primjeri ==
 
== Primjeri ==
Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i Hrvatski.  
+
Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i hrvatski.  
 
* buža/ bus/ rupa
 
* buža/ bus/ rupa
 
* čimitir/ čimitier/ groblje
 
* čimitir/ čimitier/ groblje
Line 33: Line 33:
 
* alavia / učinio ispravno
 
* alavia / učinio ispravno
 
* arbol/ brodski jarbol  
 
* arbol/ brodski jarbol  
* aria/ zdrak (Venecijanskim: aria)
+
* aria/ zdrak (Venecijanski: aria)
* arma/ naoružan (Venecijanskim: arma)
+
* arma/ naoružan (Venecijanski: arma)
 
* avižat / stići
 
* avižat / stići
* baleta/ metak (Venecijanskim: bal)
+
* baleta/ metak (Venecijanski: bal)
* banda/ strana  (Venecijanskim: strana)  
+
* banda/ strana  (Venecijanski: strana)  
* balun/ nogometna lopta (Venecijanskim: balón)
+
* balun/ nogometna lopta (Venecijanski: balón)
* banak/ klupa (Venecisko: banca) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=Jz2V1LL2u1YC&pg=PA19&dq=Bench+seat++in+Venetian&hl=en&ei=DSEbTb--Komlcb6vlLMK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Lodovico Pizzat, Venetian-English English-Venetian:] When in Venice Do as the Venetians ''(Venecijanskom-Engleski Engleski-Venecijanskom: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.'''19''')''</ref>
+
* banak/ klupa (Venecijanski: banca) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=Jz2V1LL2u1YC&pg=PA19&dq=Bench+seat++in+Venetian&hl=en&ei=DSEbTb--Komlcb6vlLMK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDEQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Lodovico Pizzat, Venetian-English English-Venetian:] When in Venice Do as the Venetians ''(Venecijanski-engleski engleski-venecijanski: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.'''19''')''</ref>
* baraka/ baraka (Venecijanskim: baràca)
+
* baraka/ baraka (Venecijanski: baràca)
* barba/ ujak (Veneciski: barba)
+
* barba/ ujak (Venecijanski: barba)
* barilo/ barel (Veneciski: barìla)
+
* barilo/ barel (Venecijanski: barìla)
* barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanskim: bàrca)
+
* barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanski: bàrca)
 
* bat / tip čekić  
 
* bat / tip čekić  
* bevanda/ vino sa vodom (Venecijanskim: bevànda ''"vodeni vina"'' )
+
* bevanda/ vino sa vodom (Venecijanski: bevànda ''"vodeni vina"'' )
 
* beštija/ životinja ([[latin|Latinski]]: bestia)
 
* beštija/ životinja ([[latin|Latinski]]: bestia)
* beštimat/ psovati (Venecijanskim: bestiemàr)
+
* beštimat/ psovati (Venecijanski: bestiemàr)
 
* bičve/  čarape
 
* bičve/  čarape
* bićerin/ čaša (Venecijanskim: bicér)
+
* bićerin/ čaša (Venecijanski: bicér)
* Brigela/ lokalni nadimak  (Venecijanskim: brighela ''džoker'' )
+
* Brigela/ lokalni nadimak  (Venecijanski: brighela ''džoker'' )
 
* bobon/ štapiću
 
* bobon/ štapiću
* bonaca/ more je mirno  (Venecijanskim: bonàça)
+
* bonaca/ more je mirno  (Venecijanski: bonàça)
* botilja/ boca (Romanski [[Latin]] jezik, Dalmatinski: ''botaila'' ) <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary] Dalmatinski jezik-Rječnik</ref>
+
* botilja/ boca (Romanski [[Latin]] jezik, dalmatinski: ''botaila'' ) <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary] Dalmatinski jezik-Rječnik</ref>
* botun/ gumb (Romanski Latin-Dalmatinski: ''botaun'' )
+
* botun/ gumb (Romanski Latin-dalmatinski: ''botaun'' )
* buka/ glasan  (Romanski Latin-Dalmatinski: ''usta'' )
+
* buka/ glasan  (Romanski Latin-dalmatinski: ''usta'' )
 
* butiga/ dućan
 
* butiga/ dućan
* buža/  rupa (Venecijanskim: bus ''ili'' buxa)  
+
* buža/  rupa (Venecijanski: bus ''ili'' buxa)  
* cilo/vino bez vode
+
* cilo/ vino bez vode
* cukar/  šečer  (Venecijanskim: sucaro)  
+
* cukar/  šečer  (Venecijanski: sucaro)  
 
* čagalj/ šakal
 
* čagalj/ šakal
* čorav/ slijep  (Venecijanskim: ciòro ''slijepac'' )
+
* čorav/ slijep  (Venecijanski: ciòro ''slijepac'' )
 
* damižana / tip boca
 
* damižana / tip boca
 
* daž/ kiša
 
* daž/ kiša
* Dreto/ ravno  (Romanski Latin-Dalmatinski: drat)
+
* Dreto/ ravno  (Romanski Latin-dalmatinski: drat)
 
*  '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana".
 
*  '''Defora''' u starim venecijanskim znači "izvana".
 
* Di greš?/ Gdje ideš?
 
* Di greš?/ Gdje ideš?
* faca/ lice  (Venecijanskim:  faca)
+
* faca/ lice  (Venecijanski:  faca)
 
* fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ''ili'' za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
 
* fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ''ili'' za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
 
* fabrikat/ da vam trik
 
* fabrikat/ da vam trik
* falso/ varanje  (Veneciski: lažljivac)
+
* falso/ varanje  (Venecijanski: lažljivac)
* feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u Venecijanskim: Feral znači "svjetlo".
+
* feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u venecijanski: Feral znači "svjetlo".
 
* fermai/  stop
 
* fermai/  stop
* feta/ kriška (Venecijanskim:  feta)
+
* feta/ kriška (Venecijanski:  feta)
* figura/ lik (Venecijanskim:  figura)
+
* figura/ lik (Venecijanski:  figura)
* forma/ oblik  (Venecijanskim:  forma)
+
* forma/ oblik  (Venecijanski:  forma)
* fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanskim: sretni  ljudi)
+
* fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanski: sretni  ljudi)
* frigati/ pržiti (Romanski-Latinski jezik, Dalmatinski: ''fregur'' )
+
* frigati/ pržiti (Romanski-latiniski jezik, '''dalmatinski''': ''fregur'' )
 
* forca/ snaga (sa snagom)
 
* forca/ snaga (sa snagom)
 
* fortuna/ jak vjetar
 
* fortuna/ jak vjetar
* fratar/ svećenik (latin: frater ''znači'' brat)
+
* fratar/ svećenik (Latin: frater ''znači'' brat)
* fuga/ pukotina ili praznina mala (latinski: let, bijeg)
+
* fuga/ pukotina ili praznina mala (Latin: let, bijeg)
* fumar/ dimnjak (Venecijanskimi: fuma ''znači'' dim)
+
* fumar/ dimnjak (Venecijanski: fuma ''znači'' dim)
 
* fumati/ pušiti
 
* fumati/ pušiti
 
* gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatske]].  
 
* gira/ Vrsta ribe iz [[Croatia|Hrvatske]].  
 
* griža/ tvrdom kamenu
 
* griža/ tvrdom kamenu
 
* gundula/ tip malog broda
 
* gundula/ tip malog broda
* gusti/ uživanje (Venecijanskim:  gusto ''znači'' ugodno)
+
* gusti/ uživanje (Venecijanski:  gusto ''znači'' ugodno)
 
* gustrina/ oborinskih voda akumulacije  
 
* gustrina/ oborinskih voda akumulacije  
 
* guzica/ osobe dno
 
* guzica/ osobe dno
 
* hoča/ ide sada
 
* hoča/ ide sada
* kadena/ lanac (Romanski Latin-Dalmatinski: ''kataina'')
+
* kadena/ lanac (Romanski Latin-dalmatinski: ''kataina'')
 
* kajić/ vrsta lokalne plovila
 
* kajić/ vrsta lokalne plovila
 
{{col-break}}
 
{{col-break}}
Line 97: Line 97:
 
* kamara/  spavaća soba (Latin: camera-zatvorena soba)  
 
* kamara/  spavaća soba (Latin: camera-zatvorena soba)  
 
* kantat/  pjevati (Latin: canto)
 
* kantat/  pjevati (Latin: canto)
* kapula/ luk (Romanski Latin-Dalmatinski: ''kapula'')
+
* kapula/ luk (Romanski Latin-dalmatinski: ''kapula'')
* karoca/ mala kolica  (Venecijanskim:  carosa)  
+
* karoca/ mala kolica  (Venecijanski:  carosa)  
* katrida/ stolica (Romanski Latin-Dalmatinski: ''katraida'' )
+
* katrida/ stolica (Romanski Latin-dalmatinski: ''katraida'' )
 
* katun/ uglu
 
* katun/ uglu
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe  (Venetian:clapa ''"pjevanje grupe"'' )
+
* '''klapa'''/ je cappella oblik glazbe  (Venecijanski: clapa ''"pjevanje grupe"'' )
 
* koltrine/ curtains
 
* koltrine/ curtains
 
* kontra / protiv (Latin: contra)  
 
* kontra / protiv (Latin: contra)  
 
* korač/ čekić
 
* korač/ čekić
* kužin/ rođak (Venecijanskimi: cuxìn)
+
* kužin/ rođak (Venecijanski: cuxìn)
 
* lacun/ posteljina
 
* lacun/ posteljina
* lapis/  olovka  (Venecijanskim: apis)
+
* lapis/  olovka  (Venecijanski: apis)
* lavadin/ umivaonik (Venecijanskim: lavandin)
+
* lavadin/ umivaonik (Venecijanski: lavandin)
* lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanskim: Lesada što znači: ''kuhati''.
+
* lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanski: Lesada što znači: ''kuhati''.
 
* leut/ vrsta lokalne plovila
 
* leut/ vrsta lokalne plovila
 
* levant/ lokalni vjetar
 
* levant/ lokalni vjetar
 
* libro/ knjiga
 
* libro/ knjiga
* licenca/ dozvola (Venecijanskim: icenca)
+
* licenca/ dozvola (Venecijanski: icenca)
 
* makina/ mašina
 
* makina/ mašina
* '''Malandrin'''/ Lokalni nadimak. U Venecijanskim to znači: ''nepošteni ili varalica''
+
* '''Malandrin'''/ Lokalni nadimak. U venecijanski to znači: ''nepošteni ili varalica''
 
* mama/ majka
 
* mama/ majka
* Maragun/ stolar (Venecijanskim: Marangòn)
+
* Maragun/ stolar (Venecijanski: Marangòn)
 
* mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
 
* mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
* mezo/ između (Venecijanskim: mèzo ''"napola"'' )
+
* mezo/ između (Venecijanski: mèzo ''"napola"'' )
 
* mlinko/ mlijeko
 
* mlinko/ mlijeko
* motika/ lokalni poljoprivred alat
+
* motika/ lokalni poljoprivredni alat
* mudante/ donje rublje (Venecijanskim: mudande)
+
* mudante/ donje rublje (Venecijanski: mudande)
* pamidora/ rajčica /[[Italian language|Talijanski jezik:]] pamidore
+
* pamidora/ rajčica /[[Italian language|talijanski jezik:]] pamidore
* pandur/ policajaca  (Venecijanskim: panduro)
+
* pandur/ policajaca  (Venecijanski: panduro)
* papit/ ova ''riječ'' se koristi kada se hrani dijeta  (Venecijanskim: papa-znači ''dječje hrane'' )
+
* papit/ ova ''riječ'' se koristi kada se hrani dijeta  (Venecijanski: papa-znači ''dječje hrane'' )
 
* perun/ vilica  (Venecijanskim  pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
 
* perun/ vilica  (Venecijanskim  pirón ''iz'' [[Greece|grčki]]: pirouni)
 
* piat/ tanjur
 
* piat/ tanjur
* pikolo/ mali  (Venecijanskim: picolo)
+
* pikolo/ mali  (Venecijanski: picolo)
* pirula/ tableta  (Venecijanskim: pirola)
+
* pirula/ tableta  (Venecijanski: pirola)
* pistun/ klip (Venecijanskim: piston)
+
* pistun/ klip (Venecijanski: piston)
* pitura/ farba ili boja (Venecijanskim: pitura ''znači'' bojanje)
+
* pitura/ farba ili boja (Venecijanski: pitura ''znači'' bojanje)
 
* '''poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov
 
* '''poć na ribe.'''/ odlaska u ribolov
 
* postoli/  cipele
 
* postoli/  cipele
Line 138: Line 138:
 
* rič/ riječi
 
* rič/ riječi
 
* ritko/ ne često
 
* ritko/ ne često
* setemana/  tijedan (Venecijanskim: setemana)  
+
* setemana/  tijedan (Venecijanski: setemana)  
 
* spim/ ja spavam
 
* spim/ ja spavam
 
* skula/  škola
 
* skula/  škola
 
* soldi / novac (Latin: solidus)   
 
* soldi / novac (Latin: solidus)   
* soto/ ispod (Venecijanskim:  sot ''ili'' soto)  
+
* soto/ ispod (Venecijanski:  sot ''ili'' soto)  
 
* spiza/ jelo
 
* spiza/ jelo
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep  (Venecijanskim:  ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan)
+
* šestan/ atraktivan ''ili'' lijep  (Venecijanski:  ''sesto'' znači milost, dobro vaspitan)
 
* šija/ natrag  
 
* šija/ natrag  
* šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanskim: siròco)  
+
* šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanski: siròco)  
 
* škoj/ otok
 
* škoj/ otok
 
* škver/ brodgradilište
 
* škver/ brodgradilište
 
* špirit/ duh  
 
* špirit/ duh  
* šporko/ prljavo (Venecijanskim: spórco)  
+
* šporko/ prljavo (Venecijanski: spórco)  
 
* štrada/ ulica
 
* štrada/ ulica
* šufit/ potkrovlje (Venecijanskim: sofìta)  
+
* šufit/ potkrovlje (Venecijanski: sofìta)  
 
* šugaman/ ručnik za plažu
 
* šugaman/ ručnik za plažu
 
* tata/ otac
 
* tata/ otac
* tavajola/stolnjak (Venecijanskim: toaja)  
+
* tavajola/stolnjak (Venecijanski: toaja)  
 
* terpeza/ stol
 
* terpeza/ stol
 
* ura/ jedan sat
 
* ura/ jedan sat
* vapor/  trajekt (Venecijanskim:  Bapor znači ''parobrod'' )  
+
* vapor/  trajekt (Venecijanski:  Bapor znači ''parobrod'' )  
 
* vara vamo/ ići dalje
 
* vara vamo/ ići dalje
 
* Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
 
* Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
Line 166: Line 166:
 
</div>
 
</div>
  
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false Alex J. Bellamy,The Formation of Croatian National Identity:] A Centuries-Old Dream  ''(Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: stoljetni san, str.'''145''')''</ref> Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći Korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
+
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false Alex J. Bellamy,The Formation of Croatian National Identity:] A Centuries-Old Dream  ''(Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: stoljetni san, str.'''145''')''</ref> Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
  
Korčula stari naziv je bio  ''Curzola''. Otok je od 1420  do 1797 bio  dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojiċ]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.
+
Stari naziv grad je bio  ''Curzola''. Otok je od 1420. do 1797. bio  dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojiċ]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.
  
 
==Poveznice==
 
==Poveznice==
Line 184: Line 184:
 
{{OMGlinks}}
 
{{OMGlinks}}
 
==Vanjske poveznice==
 
==Vanjske poveznice==
* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčulu]
+
* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčuli]
 
* [http://www.korculainfo.com/ Korcula Info]
 
* [http://www.korculainfo.com/ Korcula Info]
 
* [http://www.mediterano.hr/location.asp?id=6 Vela Luka-Mediterano]
 
* [http://www.mediterano.hr/location.asp?id=6 Vela Luka-Mediterano]

Revision as of 15:07, 19 April 2011

Korčula (grad)
Dalmacija (tamno ljubičasta) u Hrvatsku. Otok Korčula je označen crveno .

Korčula dijalekt (ili korčulanski) je hrvatski dijalekt s otoka Korčule. Korčula je hrvatski otok na jadranskom moru pored dalmatinske obale. Korčulanski je baziran na čakavski hrvatski (također je pomiješan s štokavian).[1][2]

Dijalekt ima ostaci izumrlih romanski Latin jezika- dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački). Lokalno stanovntšvo ponekad dijalekt nazivaju naški.

Primjeri

Primjeri Korzulot riječi u usporedbi s Vegliot i hrvatski.

  • buža/ bus/ rupa
  • čimitir/ čimitier/ groblje
  • dent/ diant/ zubi
  • faculet/ fazuol/ rubac
  • fatiga/ fatica/ radi
  • fermaj/ fermai/ stoj!
  • jeloz/ golaus/ ljubomoran
  • kantat/ cantar/ pjevati


Enciklopedija Britannica na Vegliot:

Romance jezik nekada govorio duž dalmatinske obale s otoka Veglia (Krk moderne) do Ragusa (suvremenog Dubrovnika). Dubrovačka dalmatinski vjerojatno nestao u 17. stoljeću. dijalekt Vegliot dalmatinske izumire u 19. stoljeću.[3]

Dodatne riječi iz dijalekt

(Korčula dijalekt/ Moderan hrvatski)

Template:Col-break
  • adio / zbogom
  • afitat/ najam (po Venecijanskom dijalektu: afìt)
  • alavia / učinio ispravno
  • arbol/ brodski jarbol
  • aria/ zdrak (Venecijanski: aria)
  • arma/ naoružan (Venecijanski: arma)
  • avižat / stići
  • baleta/ metak (Venecijanski: bal)
  • banda/ strana (Venecijanski: strana)
  • balun/ nogometna lopta (Venecijanski: balón)
  • banak/ klupa (Venecijanski: banca) [4]
  • baraka/ baraka (Venecijanski: baràca)
  • barba/ ujak (Venecijanski: barba)
  • barilo/ barel (Venecijanski: barìla)
  • barka/ vrsta lokalne plovila (Venecijanski: bàrca)
  • bat / tip čekić
  • bevanda/ vino sa vodom (Venecijanski: bevànda "vodeni vina" )
  • beštija/ životinja (Latinski: bestia)
  • beštimat/ psovati (Venecijanski: bestiemàr)
  • bičve/ čarape
  • bićerin/ čaša (Venecijanski: bicér)
  • Brigela/ lokalni nadimak (Venecijanski: brighela džoker )
  • bobon/ štapiću
  • bonaca/ more je mirno (Venecijanski: bonàça)
  • botilja/ boca (Romanski Latin jezik, dalmatinski: botaila ) [5]
  • botun/ gumb (Romanski Latin-dalmatinski: botaun )
  • buka/ glasan (Romanski Latin-dalmatinski: usta )
  • butiga/ dućan
  • buža/ rupa (Venecijanski: bus ili buxa)
  • cilo/ vino bez vode
  • cukar/ šečer (Venecijanski: sucaro)
  • čagalj/ šakal
  • čorav/ slijep (Venecijanski: ciòro slijepac )
  • damižana / tip boca
  • daž/ kiša
  • Dreto/ ravno (Romanski Latin-dalmatinski: drat)
  • Defora u starim venecijanskim znači "izvana".
  • Di greš?/ Gdje ideš?
  • faca/ lice (Venecijanski: faca)
  • fabrika/ tvornica (Latin: fabrica- proizvodnja ili za obrt, trgovinu, umjetnost, trik, uređaj)
  • fabrikat/ da vam trik
  • falso/ varanje (Venecijanski: lažljivac)
  • feral/ plina ili naftna lampa za privlačenje ribe (noćni ribolov). Također u venecijanski: Feral znači "svjetlo".
  • fermai/ stop
  • feta/ kriška (Venecijanski: feta)
  • figura/ lik (Venecijanski: figura)
  • forma/ oblik (Venecijanski: forma)
  • fraja/ za izlazak i dobar provod (Venecijanski: sretni ljudi)
  • frigati/ pržiti (Romanski-latiniski jezik, dalmatinski: fregur )
  • forca/ snaga (sa snagom)
  • fortuna/ jak vjetar
  • fratar/ svećenik (Latin: frater znači brat)
  • fuga/ pukotina ili praznina mala (Latin: let, bijeg)
  • fumar/ dimnjak (Venecijanski: fuma znači dim)
  • fumati/ pušiti
  • gira/ Vrsta ribe iz Hrvatske.
  • griža/ tvrdom kamenu
  • gundula/ tip malog broda
  • gusti/ uživanje (Venecijanski: gusto znači ugodno)
  • gustrina/ oborinskih voda akumulacije
  • guzica/ osobe dno
  • hoča/ ide sada
  • kadena/ lanac (Romanski Latin-dalmatinski: kataina)
  • kajić/ vrsta lokalne plovila
Template:Col-break
  • Kalafats, znači majstora (radnike u brodogradilištu), koji su ispunili pukotina (npr.dasaka) na drvenom brodu.
  • kamara/ spavaća soba (Latin: camera-zatvorena soba)
  • kantat/ pjevati (Latin: canto)
  • kapula/ luk (Romanski Latin-dalmatinski: kapula)
  • karoca/ mala kolica (Venecijanski: carosa)
  • katrida/ stolica (Romanski Latin-dalmatinski: katraida )
  • katun/ uglu
  • klapa/ je cappella oblik glazbe (Venecijanski: clapa "pjevanje grupe" )
  • koltrine/ curtains
  • kontra / protiv (Latin: contra)
  • korač/ čekić
  • kužin/ rođak (Venecijanski: cuxìn)
  • lacun/ posteljina
  • lapis/ olovka (Venecijanski: apis)
  • lavadin/ umivaonik (Venecijanski: lavandin)
  • lešada/ vrsta ribinje juhe/ Venecijanski: Lesada što znači: kuhati.
  • leut/ vrsta lokalne plovila
  • levant/ lokalni vjetar
  • libro/ knjiga
  • licenca/ dozvola (Venecijanski: icenca)
  • makina/ mašina
  • Malandrin/ Lokalni nadimak. U venecijanski to znači: nepošteni ili varalica
  • mama/ majka
  • Maragun/ stolar (Venecijanski: Marangòn)
  • mapa/ map (Venecijanskim: mapa)
  • mezo/ između (Venecijanski: mèzo "napola" )
  • mlinko/ mlijeko
  • motika/ lokalni poljoprivredni alat
  • mudante/ donje rublje (Venecijanski: mudande)
  • pamidora/ rajčica /talijanski jezik: pamidore
  • pandur/ policajaca (Venecijanski: panduro)
  • papit/ ova riječ se koristi kada se hrani dijeta (Venecijanski: papa-znači dječje hrane )
  • perun/ vilica (Venecijanskim pirón iz grčki: pirouni)
  • piat/ tanjur
  • pikolo/ mali (Venecijanski: picolo)
  • pirula/ tableta (Venecijanski: pirola)
  • pistun/ klip (Venecijanski: piston)
  • pitura/ farba ili boja (Venecijanski: pitura znači bojanje)
  • poć na ribe./ odlaska u ribolov
  • postoli/ cipele
  • postelja/ krevet
  • punistra/ prozor (Latin: fenestra)
  • rič/ riječi
  • ritko/ ne često
  • setemana/ tijedan (Venecijanski: setemana)
  • spim/ ja spavam
  • skula/ škola
  • soldi / novac (Latin: solidus)
  • soto/ ispod (Venecijanski: sot ili soto)
  • spiza/ jelo
  • šestan/ atraktivan ili lijep (Venecijanski: sesto znači milost, dobro vaspitan)
  • šija/ natrag
  • šiloko/ lokalni vjetar (Venecijanski: siròco)
  • škoj/ otok
  • škver/ brodgradilište
  • špirit/ duh
  • šporko/ prljavo (Venecijanski: spórco)
  • štrada/ ulica
  • šufit/ potkrovlje (Venecijanski: sofìta)
  • šugaman/ ručnik za plažu
  • tata/ otac
  • tavajola/stolnjak (Venecijanski: toaja)
  • terpeza/ stol
  • ura/ jedan sat
  • vapor/ trajekt (Venecijanski: Bapor znači parobrod )
  • vara vamo/ ići dalje
  • Vi ga niste vidili./ Niste ga vidjeli.
  • zeje/ lokalno jelo
  • zrcalo/ ogledalo
Template:Col-end

Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.[6] Mjesta su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.[7] Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević koristi dijalekt.

Stari naziv grad je bio Curzola. Otok je od 1420. do 1797. bio dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema Nikola Ostojiċ , grci su ga nazvali Corcira Melaena.

Poveznice

References (Izvori)

  1. ^ Igor Rudan, The Land of 1000 Islands (Zemlja 1000 otoka)
    • "Međutim, sukobi između Osmanskog Carstva i Mletačke Republike proizveden su seoba s kopna područja, osobito iz današnje Bosne i Hercegovine, na istočnom dijelu otoka Brača, Hvara, Korčule, i Paga. Došljaci donijeli svoje gena i razne kulturne specifičnosti, uključujući i "štokavian" dijalekt hrvatskog jezika na pretežno "čakavski" području. Najopsežniji migracije ovih otoka je došlo tijekom Kipranin (1571.-1573.), Kandijskog (1645.-1669.), i Morejskog rata (1684.-1699.). Pridošlice su dobili zemljište i primali su posebne povlastice, "Paštrovića povlastice "."
  2. ^ Norris M. Durham & Chris C. Plato, Trends in Dermatoglyphic Research (Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.205)
  3. ^ Enciklopedija Britannica: Povijest i društvo-dalmatinska Vegliot
  4. ^ Lodovico Pizzat, Venetian-English English-Venetian: When in Venice Do as the Venetians (Venecijanski-engleski engleski-venecijanski: Kad u Veneciji budi kao Venecijani, str.19)
  5. ^ Dalmatian Language-Dictionary Dalmatinski jezik-Rječnik
  6. ^ Alex J. Bellamy,The Formation of Croatian National Identity: A Centuries-Old Dream (Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: stoljetni san, str.145)
  7. ^ Wikipedia:




Vanjske poveznice

Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija Peter Zuvela


















Grada Korčule fotografija Peter Zuvela












Share this page

<sharethis />