Changes

* Nikola Ostojić - Povijesni Kompendij otoka Korčula <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

* Nikola Ostojić - Povijesni Kompendij otoka Korčula <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

(Izvorno je napisano na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara 1858.)

(Izvorno je napisano na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara 1858.)

[[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|240px|Nikola Ostojić (1803.-1869.) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]]

[[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|240px|Nikola Ostojić (1803.-1869.) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]]

== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==

== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==

[[File:800px-Korcula City.jpg|thumb|right|300px|Korcula]]

[[File:800px-Korcula City.jpg|thumb|right|300px|Korčula]]

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garnizon biblioteka,] Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.64 ''(A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library by Malta Garrison Library)''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je došao prvi na otoku i izgradio grad. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Crna Korcyra). Ostali sljedbenici njegove pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunci iz Gnido. Zauzvrat vernakulari od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić'''  povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846.; broj 1/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (Korčula).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena.

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garnizon biblioteka,] Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.64 ''(A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library by Malta Garrison Library)''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je došao prvi na otoku i izgradio grad. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Crna Korcyra). Ostali sljedbenici njegove pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunci iz Gnido. Zauzvrat vernakulari od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić'''  povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846.; broj 1/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (Korčula).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena.

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju ''Alexandrian Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalni nego bilo što drugo, ne može se osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdili svoje povijesne teorije. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora otoka. Proučavanje lokalne povijesne starine izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bila  grčko-feničansko mjesto, iako tom periodu postoju neki povijesnih starina, ova teorija nije potrđena.  

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju ''Alexandrian Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalni nego bilo što drugo, ne može se osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdili svoje povijesne teorije. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora otoka. Proučavanje lokalne povijesne starine izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bila  grčko-feničansko mjesto, iako tom periodu postoju neki povijesnih starina ali ova teorija nije potrđena.  

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, uzpostavlja autoritet na susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva opeta svoju nezavisnost, kasnije udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229.  do 227. pr. Kr. (Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr-''Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino'')</ref> preuzima kontrolu otoka. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Dali su Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se potvrditi. Aleksandrijskog Appiano samo kaže :'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se  nam čini kao kombinacija.  

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, uzpostavlja autoritet na susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva opeta svoju nezavisnost, kasnije udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229.  do 227. pr. Kr. (Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr-''Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino'')</ref> preuzima kontrolu otoka. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Dali su Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se potvrditi. Aleksandrijskog Appiano samo kaže :'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se  nam čini kao kombinacija.  

Oktavijan donio represiju i štetu otoku, ali nije smatrao da je otok nije nedostojnim njegovom pažnjom. Slanje rimskih kolonista za bolje razumijevanje i regulirati navike, za bolju kultivaciju, on je stime smanio orginalu agresiju rimke vojske. Nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među povijesni ostacima  raspršena na otoku svjedoči na postojanje rimske kolonije, oni objašnjavaju njihovu namjenu.

Oktavijan donio represiju i štetu otoku, ali nije smatrao da je otok nije nedostojnim njegovom pažnjom. Slanje rimskih kolonista za bolje razumijevanje i regulirati navike, za bolju kultivaciju, on je stime smanio orginalu agresiju rimke vojske. Nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među povijesni ostacima  raspršena na otoku svjedoči na postojanje rimske kolonije, oni objašnjavaju njihovu namjenu.

[[File:Ostojic's page 1.jpg|thumb|right|200px|Stranica iz '''1878.''' izdanje knjige.]]

[[File:Ostojic's page 1.jpg|thumb|right|200px|Stranica iz '''1878.''' izdanje knjige (libro).]]

'''Korčula''' od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira  povijesni politički život u slijedećim fazama:

'''Korčula''' od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira  povijesni politički život u slijedećim fazama:

* Posjedovali u ime kralja [[Hungary|Ugarske]] iz 1257. i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* Posjedovali u ime kralja [[Hungary|Ugarske]] iz 1257. i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* U 1420. posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797. od strani Venecije.

* U 1420. posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797. od strani Venecije.

* Predali se zajednom sa Republici Veneciji,  Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806. do 1807., a kasnije 1808. - 1813. aneksiran s dalmacijom pod ilirskom pokrajinom.

* Predali se zajednom sa Republici Veneciji,  Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806. do 1807., a kasnije 1808. - 1813. aneksiran s dalmacijom pod ilirskom pokrajinom.

*  Rusija zauzme otok u 1808.

*  Rusija zauzme otok u 1808.

== Miroslav, Nemanja i Stracimir==

== Miroslav, Nemanja i Stracimir==

Miroslav, Nemanja  i Stracimir,  grofovi Chelmo,<ref>Chelmo ili Zahumlje je srednjovjekovno samostalno područje. Zahumlje u tom vremenu su vladali srpski plemići. Prvi srpski kralj Raške je bio Stefan Nemanja. Raška je bila srednovjekovna srpska država (Stracimir se takorđer naziva Costantino )</ref> koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, str. 8 ]  '' (John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century )'' </ref>  Stoga je Stracimir je s snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća vojnika, u 1181 napao Korčulu. Stracimir i njegova vojska s spustili u  dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.

Miroslav, Nemanja  i Stracimir,  grofovi Chelmo,<ref>Chelmo ''ili Zahumlje'' je bilo srednjovjekovno samostalno područje. Zahumlje u tom vremenu su vladali srpski plemići. Prvi srpski kralj Raške je bio Stefan Nemanja. Raška je bila srednovjekovna srpska država (Stracimir se takorđer naziva Costantino )</ref> koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, str. 8 ]  '' (John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century )'' </ref>  Stoga je Stracimir je s snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća vojnika, u 1181 napao Korčulu. Stracimir i njegova vojska s spustili u  dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.

 

 

 

 

 

 

== Napomena od urednika ==

== Napomena od urednika ==

*Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio grčko-feničanski mjesto".''

*Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio grčko-feničanski mjesto".''

'''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji je dokumentirao događaj i koji je bio pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju otoka), gdje je otkrivena u '''1877'''. (Ostojić je izdao kgnjigu 1858) od strane Božo Kršinić.  

'''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji je dokumentirao događaj i koji je bio pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju otoka), gdje je otkrivena u '''1877'''. od strane Božo Kršinić  (Ostojić je napisao knjigu/libro 1858).  

Grci su osnovali naselja na temelju  dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz.

Grci su osnovali naselja na temelju  dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz.

==Poveznice==

==Poveznice==

* [[Korčula]]

* [[Korčula]]

* [[Korčulanski Dijalekt]]

* [[Korčulanski Dijalekt]]

* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula povijest 2]]

* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula povijest 2]]

==References (Izvori)==

==Bilješke i reference==

<div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;">

<div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;">

<references />

<references />

</div>

</div>

<br>

<br>

==Vanjske poveznice==

==Vanjske poveznice==

* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčulu]

* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčulu]

* [http://www.ikorculainfo.com/hr/ www.ikorculainfo.com]

* [http://www.ikorculainfo.com/hr/ www.ikorculainfo.com]

* [http://www.mediterano.hr/location.asp?id=6 Vela Luka-Mediterano]

* [http://www.mediterano.hr/location.asp?id=6 Vela Luka-Mediterano]

[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]

[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i Svetog Damjana na otoku Korčuli. Temelji su iz 6. stoljeća poslije Krista, dok je ostatka kapela je obnovljena u 11. stoljeća. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]