Changes

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Saturday May 04, 2024
Jump to navigationJump to search
added image & more language work
Line 20: Line 20:  
{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnike Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}
 
{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnike Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}
   −
Oktavijan donio represiju i štetu otoku, ali nije smatrao da je otok nije nedostojnim njegovom pažnjom. Slanje rimskih kolonista za bolje razumijevanje i regulirati navike, za bolju kultivacija, on je stime smanio orginalu agresiju rimke vojske. Nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među povijesni ostacima  raspršena diljem otoka svjedoči na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.
+
Oktavijan donio represiju i štetu otoku, ali nije smatrao da je otok nije nedostojnim njegovom pažnjom. Slanje rimskih kolonista za bolje razumijevanje i regulirati navike, za bolju kultivacija, on je stime smanio orginalu agresiju rimke vojske. Nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među povijesni ostacima  raspršena na otoku svjedoči na postojanje rimske kolonije, oni objašnjavaju njihovu namjenu.
    
'''Korčula''' od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira  povijesni politički život u slijedećim fazama:
 
'''Korčula''' od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira  povijesni politički život u slijedećim fazama:
Line 36: Line 36:  
*  Zauzeto od Francuske od strane [[England|Engleza]] 1813. - 1815.
 
*  Zauzeto od Francuske od strane [[England|Engleza]] 1813. - 1815.
 
* Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797. do 1806., kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815. do danas 1858.
 
* Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797. do 1806., kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815. do danas 1858.
 +
    
== Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli ==
 
== Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli ==
 
+
Zaštićen pod  rimski orlovima, Korčula je uživala mir i bilo je obilato. Ni zbog povjesni promjene nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerna Rimu. Rimsko carstvo se podijeljilo i Korčula je bila pod vlašću Konstantinopola. Kada je Cezar izgubio moč, dana boli su bili bliži.
Zaštićen pod  rimski orlovima, Korčula je uživala mir i bilo je obilato. Ni zbog povjesni promjene nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu. Rimsko carstvo se podijeljilo i Korčula je bila pod vlašću Konstantinopola. Kada je Cezar izgubio moč, dana boli su bili bliži.
      
Od vrlo starih izvora otkrili nedavno, koji se smatraju ne apokrifnim, pišu kako je zastrašujuće invazija Narentani (Neretljani) bilo otoku, kada je određeni kralja koji je, ''bježeći od progona Narentani flote, je sagradio tvrđavu u Siralievaz''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref>  U njoj su bili stacionirani sto sljedbenika i koji su se uspjeli spremiti za obranu otoka. Po izvoru ovaj je kralj morao je da nagradio dodatni utvrde: Maxima Autem, kaže  u izvješću,{{Cquote |''ali najveća utvrda je bila jedna podignuta u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini je bio stan jednog dobrog čovjeka, svetac čije je ime Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}}
 
Od vrlo starih izvora otkrili nedavno, koji se smatraju ne apokrifnim, pišu kako je zastrašujuće invazija Narentani (Neretljani) bilo otoku, kada je određeni kralja koji je, ''bježeći od progona Narentani flote, je sagradio tvrđavu u Siralievaz''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref>  U njoj su bili stacionirani sto sljedbenika i koji su se uspjeli spremiti za obranu otoka. Po izvoru ovaj je kralj morao je da nagradio dodatni utvrde: Maxima Autem, kaže  u izvješću,{{Cquote |''ali najveća utvrda je bila jedna podignuta u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini je bio stan jednog dobrog čovjeka, svetac čije je ime Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}}
Line 48: Line 48:     
Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je bio beskoristan. Kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari on  skoro je sam bio uhačen od strani Narentani na  zapadnog dio otoka. On je bio spašan od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao '''Ristle'''. Osoba koja je to napisala  je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje se dogodile na drugom mjestu (Ottoniero kraljevskim brat je bio tu), navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi,''<ref>'''Patronus''' je netko tko je poduzeo ulogu da zaštitili interese svoje zajednice.</ref> ''moga gospodarova lijepa zemlja, Sitnizza gdje bi stavio svoj ​​šator i lovijo ptice .. .. i našao sam da su Narentani  opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo s pomaknuti naprijed da ne pregovaramo s našim  snažnim neprijatelj.''}}
 
Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je bio beskoristan. Kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari on  skoro je sam bio uhačen od strani Narentani na  zapadnog dio otoka. On je bio spašan od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao '''Ristle'''. Osoba koja je to napisala  je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje se dogodile na drugom mjestu (Ottoniero kraljevskim brat je bio tu), navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi,''<ref>'''Patronus''' je netko tko je poduzeo ulogu da zaštitili interese svoje zajednice.</ref> ''moga gospodarova lijepa zemlja, Sitnizza gdje bi stavio svoj ​​šator i lovijo ptice .. .. i našao sam da su Narentani  opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo s pomaknuti naprijed da ne pregovaramo s našim  snažnim neprijatelj.''}}
 +
[[File:Curzola ship8.jpg|thumb|left|355px| Grad Korčula (Curzola)]]
    
Teška agresije je počinjena na oba mjesta koje ruševine još uvijek mogu se vidjeti u ''Bradat'' i ''Potirnu''.  Mjesta  su naseljena sa rimskih obitelji,  to  su bili nadgrobnih spomenika  i mnoge druge drevne starina koje su s iskopali.
 
Teška agresije je počinjena na oba mjesta koje ruševine još uvijek mogu se vidjeti u ''Bradat'' i ''Potirnu''.  Mjesta  su naseljena sa rimskih obitelji,  to  su bili nadgrobnih spomenika  i mnoge druge drevne starina koje su s iskopali.
Line 53: Line 54:  
== Miroslav, Nemanja i Stracimir==
 
== Miroslav, Nemanja i Stracimir==
 
Miroslav, Nemanja  i Stracimir, grofovi Chelmo, koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, str. 8 ]  '' (John Van Antwerp Fine,The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century )'' </ref>  Stoga je Stracimir je s snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181. s spustili u  dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.
 
Miroslav, Nemanja  i Stracimir, grofovi Chelmo, koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, str. 8 ]  '' (John Van Antwerp Fine,The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century )'' </ref>  Stoga je Stracimir je s snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181. s spustili u  dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.
 +
 +
 +
 +
 +
    
== Napomena od urednika ==
 
== Napomena od urednika ==
7,864

edits

Navigation menu