Changes

* Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

* Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

(Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara) 1858)

(Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara 1858.)

[[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|265px|Nikola Ostojić (1803-1869) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]]

[[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|265px|Nikola Ostojić (1803.-1869.) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]]

== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==

== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunaci iz Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić'''  povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846; broj 1/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (staro ime Korčule).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena.

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grad. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunaci iz Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić'''  povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846.; broj 1/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (staro ime Korčule).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena.

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, trebalo da se vratimo oko 1184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neko grčko-feničanski mjesto. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, ali nisu određene u pozitivne načinu.

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički ''Aleksandrijske Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neko grčko-feničanski mjesto. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, ali nisu određene u pozitivne načinu.

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230 prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250 pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230 prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229  do 227 pr. Kr. (Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino- ''Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229 pr. Kr do  68 po. Kr'')</ref> preuzela kontrolu nad otoku opeta. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinacija. Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 prije Krista) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229. do 227. pr. Kr. (Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino- ''Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr'')</ref> preuzela kontrolu nad otoku opeta. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinacija. Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 prije Krista) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:

{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}

{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Hrvatska.</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}

'''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedećim fazama:

'''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedećim fazama:

* Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani (Octaviano Augusta), a zatim u vrijeme Veneti <ref>Ljudi iz regije Veneto/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini.

* Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani (Octaviano Augusta), a zatim u vrijeme Veneti <ref>Ljudi iz regije Veneto/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> 1180.-1252., 1254.-1258., i od 1418. - 1420., u cjelini.

* U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642.

* U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642.

* Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju  Narantani (Neretljani Slaveni) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=wEF5oN5erE0C&pg=PA62&dq=Neretljani&hl=en&ei=9ENbTYHbJYb0cY284fEK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=Neretljani&f=false John Van Antwerp Fine, When Ethnicity did not Matter in the Balkans]  ''(John Van Antwerp Fine, Kada etnicitet nije bio važan na Balkanu, '''str. 62''')'' </ref>  642-999.

* Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju  Narantani (Neretljani Slaveni) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=wEF5oN5erE0C&pg=PA62&dq=Neretljani&hl=en&ei=9ENbTYHbJYb0cY284fEK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=Neretljani&f=false John Van Antwerp Fine, When Ethnicity did not Matter in the Balkans]  ''(John Van Antwerp Fine, Kada etnicitet nije bio važan na Balkanu, '''str. 62''')'' </ref>  642.-999.

* Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999 do 1100.

* Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999. do 1100.

* Održan je pod  Đenovljani 1100 - 1129.

* Održan je pod  Đenovljani 1100. - 1129.

* Zauzevši ponovno pod Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357.

* Zauzevši ponovno pod Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129. - 1180., 1252. do 1254., a od 1258. do 1357.

* Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257. i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* U 1420 posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797 od strani Venecije.

* U 1420 posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797. od strani Venecije.

* Predali se zajednom sa Republici Veneciji,  Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806 do 1807, a kasnije 1808 - 1813 prilogu s dalmatinskim dio Ilirskih Pokrajina.

* Predali se zajednom sa Republici Veneciji,  Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806. do 1807., a kasnije 1808. - 1813. prilogu s dalmatinskim dio Ilirskih Pokrajina.

* Poduzeti i drže Rusi u 1808

* Poduzeti i drže Rusi u 1808.

* Preuzeto od Francuske od [[England|Engleza]] 1813 - 1815.

* Preuzeto od Francuske od [[England|Engleza]] 1813. - 1815.

* Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797 do 1806, kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815 do danas 1858.

* Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797. do 1806., kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815. do danas 1858.

== Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli ==

== Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli ==

Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih  stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je beskoristan, kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari, on je skoro uhacen je od strani Narentani (Neretljani) na  zapadnog dio otoka, ako on nije bio oslobođen od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao Ristle i taj izvor je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje su se dogodile na drugom mjestu i sa kraljevskim bratom Ottoniero, navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi (patronus je netko tko je poduzeo kako bi zaštitili interesi svoje zajednice), gospodar lijepe zemlje Sitnizza, gdje je stavio svoj ​​šator i loviti ptice .. .. i našao sam da Narentani opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo pomaknuti dalje bez  podliježe našim  snažnim neprijatelja''}}

Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih  stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je beskoristan, kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari, on je skoro uhacen je od strani Narentani (Neretljani) na  zapadnog dio otoka, ako on nije bio oslobođen od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao Ristle i taj izvor je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje su se dogodile na drugom mjestu i sa kraljevskim bratom Ottoniero, navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi (patronus je netko tko je poduzeo kako bi zaštitili interesi svoje zajednice), gospodar lijepe zemlje Sitnizza, gdje je stavio svoj ​​šator i loviti ptice .. .. i našao sam da Narentani opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo pomaknuti dalje bez  podliježe našim  snažnim neprijatelja''}}

Teška agresije je počinjeni na obje mjesta koji ruševine još uvijek mogu se vidjeti u ''Bradat'' i ''Potirna''. Mjesta bili su naseljeni sa rimskih obitelji, kao nadgrobnih spomenika  i mnoge druge drevne komada koje se iskopali ne tako davno to svjedoče.

Teška agresije je počinjeni na obje mjesta koji ruševine još uvijek mogu se vidjeti u ''Bradat'' i ''Potirna''. Mjesta bili su naseljeni sa rimskih obitelji, kao nadgrobnih spomenika  i mnoge druge drevne ostataka koje s iskopali ne tako davno to svjedoče.

== Miroslav, Nemanja i Stracimir==

== Miroslav, Nemanja i Stracimir==

Miroslav, Stefan Nemanja  i Stracimir, grofovi Chelmo, sa značajnim osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans:] A Critical Survey from the Late Twelfth Century (p8)'' (John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, '''str. 8''')'' </ref>  Stoga je Stracimir sa snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181 spustio se u dalekom dijelu grada i počeo terorizirati otok s vatre i čelika.

Miroslav, Stefan Nemanja  i Stracimir, grofovi Chelmo, sa značajnim osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans:] A Critical Survey from the Late Twelfth Century (p8)'' (John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, '''str. 8''')'' </ref>  Stoga je Stracimir sa snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća ljudi, u 1181. spustio se u dalekom dijelu grada i počeo terorizirati otok s vatre i čelika.

== Napomena urednika ==

== Napomena urednika ==

*Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post".''

*Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post".''

'''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji dokumentira događaj i bio je pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju Korčula), gdje je otkrivena u 1877 od strane Božo Kršinić.  

'''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji dokumentira događaj i bio je pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju Korčula), gdje je otkrivena u 1877. od strane Božo Kršinić.  

Grci su osnovali naselja na temelju  dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz.

Grci su osnovali naselja na temelju  dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz.