Line 2: |
Line 2: |
| | | |
| * Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta)- otok Korčula.</ref> | | * Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta)- otok Korčula.</ref> |
− | '''
| + | |
| (Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar 1858) | | (Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar 1858) |
| | | |
| | | |
− | == Poglavlje One - Podrijetlo i događanja== | + | == Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja== |
− | Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library (p64)</ref> koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ali bjegunaci Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) Compagnoni, navodi da Antenore ostao u Grčkoj, ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''Curzola'' (Korčula staro ime). <ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika. | + | Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library ''(Malta Garnizon knjižnica, tajnih Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.'''64''')''</ref> koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ali bjegunaci Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) Compagnoni, navodi da Antenore ostao u Grčkoj, ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''Curzola'' (Korčula staro ime). <ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika. |
| | | |
− | Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, bi obvezati nas da se vratite na oko 1.184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovv kada se suočavaju sa kritike. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Eneja je bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, niti su određene pozitivne prirode. | + | Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, bi obvezati nas da se vratite na oko 1184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovv kada se suočavaju sa kritike. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Eneja je bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, niti su određene pozitivne prirode. |
| | | |
| Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira Korčulu (u 230 prije Krista). Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzela kontrolu nad otoku opeta, dok Demetrije Fario, je imenovan kao župan, Korčula su predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinaciji . Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 B.C.) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata: | | Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira Korčulu (u 230 prije Krista). Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzela kontrolu nad otoku opeta, dok Demetrije Fario, je imenovan kao župan, Korčula su predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinaciji . Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 B.C.) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata: |
Line 21: |
Line 21: |
| * Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani dok Octaviano Augusta, a zatim u vrijeme Veneti 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini. | | * Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani dok Octaviano Augusta, a zatim u vrijeme Veneti 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini. |
| * U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642. | | * U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642. |
− | * Pobijedio i confederated po Narantani (Neretljani Slaveni) 642-999. | + | * Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju Narantani (Neretljani Slaveni) 642-999. |
| * Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999 do 1100. | | * Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999 do 1100. |
− | * Održan je Đenovljani 1100 - 1129. | + | * Održan je pod Đenovljani 1100 - 1129. |
| * Zauzevši ponovno po Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357. | | * Zauzevši ponovno po Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357. |
| * Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418. | | * Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418. |
Line 30: |
Line 30: |
| * Poduzeti i drže Rusi u 1808 | | * Poduzeti i drže Rusi u 1808 |
| * Preuzeto od Francuske od Engleza 1813 - 1815. | | * Preuzeto od Francuske od Engleza 1813 - 1815. |
− | * Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo obveze 1797 do 1806, kasnije u Beču Ugovor od 1815 do danas 1858. | + | * Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797 do 1806, kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815 do danas 1858. |
| | | |
− | == Poglavlje Dva-Bitke na otoku Korčuli == | + | == Drugo poglavlje -Bitke na otoku Korčuli == |
| | | |
− | Zaštićen pod rimski orlovima, Korčula je uživali mir i bilo je obilato. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu kada Carstvo podijeljeno je bila pod vlašću Konstantinopola. No, s Cezar je izgubio snage, dana boli su bili bliži. | + | Zaštićen pod rimski orlovima, Korčula je uživala mir i bilo je obilato. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu kada Carstvo podijeljeno Korčula je bila pod vlašću Konstantinopola. Kada je Cezar izgubio snage, dana boli su bili bliži. |
| | | |
− | Od vrlo starih izvješća otkrili nedavno, da mi ne smatraju apokrifnim, je istaknuo kako je zastrašujuće invazije Narentani (Neretljani) je bio otoku, kao i na određeni kralja ''koji je, bježeći progona Narentani flote, sagradili tvrđavu u Siralievaz''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref> u kojoj se sa sto svojih sljedbenika on je sam stacioniran, uspjeli su skupiti obranu. Ovaj kralj bi izgradili ostalih utvrda tamo: Maxima Autem, kaže se u izvješću,{{Cquote |''ali najveći utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini stana je bio jedan dobar čovjek, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}} | + | Od vrlo starih izvješća otkrili nedavno, koji se smatraju ne apokrifnim, istaknuo kako je zastrašujuće invazije Narentani (Neretljani) je bilo otoku, kada je određeni kralja ''"koji je, bježeći progona Narentani flote, sagradili tvrđavu u Siralievaz"''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref> u kojoj se sa sto svojih sljedbenika on je sam stacioniran, uspjeli su skupiti obranu. Ovaj kralj je nagradio utvrdu: Maxima Autem, kaže se u izvješću,{{Cquote |''ali najveći utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini stana je bio jedan dobar čovjek, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}} |
| | | |
| ==Poveznice== | | ==Poveznice== |