Difference between revisions of "Talk:Croatian Slavic Identity"
(Translation) |
(Pope Gregory's) |
||
Line 2: | Line 2: | ||
Jedan od prvih primarni izvor spomenuti hrvatsko-Hrvat identitet na Balkanu je Dux Cruatorum Branimero ili kneza Branimira (latinski: dux Croatorum). On se pojavio na kameni natpis, c. 880 AD. Kneza Branimira je Slaven Dalmacija. Hrvat ili Horoúathos su imena od Sarmat podrijetla. U 1853 Ruska arheolog Pavel Mihajlovič Leontjev otkrio Tanaisa tablete. Tablete Tanaisa spominju tri čovjeka: Horoúathos, Horoathos i Horoathos (Χορούαθ [ος], Χοροάθος, Χορόαθος). Oni su pisani na grčkom i iz 3. stoljeća iz grada Tanaisa, današnjeg Azov, Rusiji. U to vrijeme regija je imala mješoviti Grčki - sarmat (iranske) populacije. termin slavenska prvi je upotrijebio Bizant (tj. Prokop-bizantski učenjak, Jordanes-6. stoljeća rimski birokrata), a zabilježen je u 6. st. (cia. 550) grčki (Σκλαβῖνοι-Sklabenoi). Kasnije u latinskom je pisana Sclaveni. | Jedan od prvih primarni izvor spomenuti hrvatsko-Hrvat identitet na Balkanu je Dux Cruatorum Branimero ili kneza Branimira (latinski: dux Croatorum). On se pojavio na kameni natpis, c. 880 AD. Kneza Branimira je Slaven Dalmacija. Hrvat ili Horoúathos su imena od Sarmat podrijetla. U 1853 Ruska arheolog Pavel Mihajlovič Leontjev otkrio Tanaisa tablete. Tablete Tanaisa spominju tri čovjeka: Horoúathos, Horoathos i Horoathos (Χορούαθ [ος], Χοροάθος, Χορόαθος). Oni su pisani na grčkom i iz 3. stoljeća iz grada Tanaisa, današnjeg Azov, Rusiji. U to vrijeme regija je imala mješoviti Grčki - sarmat (iranske) populacije. termin slavenska prvi je upotrijebio Bizant (tj. Prokop-bizantski učenjak, Jordanes-6. stoljeća rimski birokrata), a zabilježen je u 6. st. (cia. 550) grčki (Σκλαβῖνοι-Sklabenoi). Kasnije u latinskom je pisana Sclaveni. | ||
+ | *'' "Pope Gregory's ad 600 letter to the bishop of Salona to commiserate about raids, Salona"'' (raids by Slavic tribes) taken from: [http://books.google.com.au/books?id=KIhFr8klMowC&pg=PA9&dq=Pope+Greory+Slavs+tribe+Salona&hl=en&ei=rTj3TZ3mCo28uwPsnsGCDA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=2&ved=0CDMQ6AEwAQ#v=onepage&q&f=false Croatia By James Stewart (p9)] | ||
*BRANIMIRO COMITE DUX CRUATORUM COGITAVIT taken from [http://books.google.com.au/books?id=EqNiAAAAMAAJ&q=BRANIMIRO+COMITE+DUX+CRUATORUM+cogitavit&dq=BRANIMIRO+COMITE+DUX+CRUATORUM+cogitavit&hl=en&ei=MljwTfHIIoyKuAOO3_WhBA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CC4Q6AEwAA A history of the Croatian language: toward a common standard by Milan Mogus] | *BRANIMIRO COMITE DUX CRUATORUM COGITAVIT taken from [http://books.google.com.au/books?id=EqNiAAAAMAAJ&q=BRANIMIRO+COMITE+DUX+CRUATORUM+cogitavit&dq=BRANIMIRO+COMITE+DUX+CRUATORUM+cogitavit&hl=en&ei=MljwTfHIIoyKuAOO3_WhBA&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CC4Q6AEwAA A history of the Croatian language: toward a common standard by Milan Mogus] | ||
Revision as of 10:37, 14 June 2011
Work page
Jedan od prvih primarni izvor spomenuti hrvatsko-Hrvat identitet na Balkanu je Dux Cruatorum Branimero ili kneza Branimira (latinski: dux Croatorum). On se pojavio na kameni natpis, c. 880 AD. Kneza Branimira je Slaven Dalmacija. Hrvat ili Horoúathos su imena od Sarmat podrijetla. U 1853 Ruska arheolog Pavel Mihajlovič Leontjev otkrio Tanaisa tablete. Tablete Tanaisa spominju tri čovjeka: Horoúathos, Horoathos i Horoathos (Χορούαθ [ος], Χοροάθος, Χορόαθος). Oni su pisani na grčkom i iz 3. stoljeća iz grada Tanaisa, današnjeg Azov, Rusiji. U to vrijeme regija je imala mješoviti Grčki - sarmat (iranske) populacije. termin slavenska prvi je upotrijebio Bizant (tj. Prokop-bizantski učenjak, Jordanes-6. stoljeća rimski birokrata), a zabilježen je u 6. st. (cia. 550) grčki (Σκλαβῖνοι-Sklabenoi). Kasnije u latinskom je pisana Sclaveni.
- "Pope Gregory's ad 600 letter to the bishop of Salona to commiserate about raids, Salona" (raids by Slavic tribes) taken from: Croatia By James Stewart (p9)
- BRANIMIRO COMITE DUX CRUATORUM COGITAVIT taken from A history of the Croatian language: toward a common standard by Milan Mogus
- Since your here have a listen to Australia's Lisa Gerrard - Now we are free
|