Changes

[[File:800px-Barbara-rov IMG 0877.jpg|thumb|right|290px|'''Barbarin rov''',  blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto pokolja - [[Slovenia|Sovenija]]. ''Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.'']]

{| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;"

{{DISPLAYTITLE:Jugoslavija i totalitarni komunizam}}

|   

[[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i komunistički totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false Fred Warner Neal, Titoizma u akciji:] Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.'''49''' na engleskom jeziku (''Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )''  

| Ovo je '''osnova''' ili '''početak''' budućeg članka (work in progress)<br><small></span></small>

*"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, '''Komunistička''' partija Jugoslavije <ref>Savez Komunista Jugoslavije</ref> i vođa Diktator [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim

|}

[[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false Fred Warner Neal, Titoizma u akciji:] Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.'''49''' na engleskom jeziku (''Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )''  

*"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i vođa [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim

od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz  je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.

od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz  je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.

* Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:

* Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:

{{Cquote|''Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je.''}}

{{Cquote|''Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je.''<ref>Newcomers Network: German Mass Grave Sheds New Light on Close of World WarTwo</ref><ref>[http://www.monstersandcritics.com/news/europe/features/article_1619890.php/German-mass-grave-sheds-new-light-on-close-of-World-War-Two- M & C News: Feature German mass grave sheds new light on close of World War Two (Feature) By Boris Raseta Feb 17, 2011, 2:06 GMT ]</ref>}}

== Komunistička propaganda i kult ličnosti unutar bivše Jugoslavije ==

Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).  

 

==Jugoslavija Komunistička propaganda i kult ličnosti==

Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan '''Josif Staljinu'''. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).  

Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.

Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.

== Kampovi i komunističke logore nakon Drugog svjetskog rata ==  

== Jugoslavija, Kampovi, komunističke logore i pokolje ==  

U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.   

U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.   

Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa  je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je  napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu:  

Napomena. Ova informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa  je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je  napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu:  

{{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000  Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}}

{{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000  Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}}

{{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }}

{{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }}

Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori  (str. 181)</ref> i Talijana (fojbi pokolji), su bila obavljena u Jugoslaviji. <ref>Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)</ref> Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio <ref>Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1  (str 4. i str 362).</ref><ref>Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)</ref> tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.

Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje. Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori  (str. 181)</ref> i Talijana, su bila obavljena u Jugoslaviji. <ref>Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)</ref> Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio <ref>Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1  (str 4. i str 362).</ref><ref>Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)</ref> tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.

====Pregled logorima u Sloveniji u 1945====

 

1. Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim

 

 

 

 

==== Komunističke Logore u Sloveniji-Jugoslavija 1945====

Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim

od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''154''' na engleskom jeziku)</ref>

od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''154''' na engleskom jeziku)</ref>

* Strnisce blizu Ptuja

* Strnisce blizu Ptuja

*Tezno kod Maribora

*Tezno kod Maribora

* Teharje kod Celja

* Teharje kod Celja

== Izvještaja Aleksandra Rankovića ==

== Izvještaja Aleksandra Rankovića ==

Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com  KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}}

Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com  KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg 10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}}

* 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1

* 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1

== Povezani članci ==

== Povezani članci ==

* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]]

* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]]

== References (izvori) ==

== References (izvori) ==

<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">

<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">

<references />

<references />

</div>

</div>

==Vanjske poveznice==

==Vanjske poveznice==

* [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest]

* [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest]

* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Bleiburg_i_drugi_pokolji_1945. Wikipedija na hrvatskom jeziku: Josip Broz Tito-Bleiburg i drugi pokolji 1945.]

* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Josip_Broz_Tito#Bleiburg_i_drugi_pokolji_1945. Wikipedija na hrvatskom jeziku: Josip Broz Tito-Bleiburg i drugi pokolji 1945.]

* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Ranković  Wikipedija na hrvatskom jeziku: Aleksandar Ranković]

* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Aleksandar_Ranković  Wikipedija na hrvatskom jeziku: Aleksandar Ranković]

===Share this page===

===Share this page===

<sharethis />

<sharethis />

<br>

<br>

<div style="overflow:auto;height:1px;">

<div style="overflow:auto;height:1px;">

[[Keyword::Jugoslavija]]

[[Keyword:=Jugoslavija]]

[[Keyword::Titoism and Totalitarianism]]

[[Keyword:=Savez Komunista Jugoslavije]]

[[Keyword::Komunistička partija Jugoslavije]]

[[Keyword:=Komunistička partija Jugoslavije]]

[[Keyword::Josip Broz Tito]]

[[Keyword:=Josip Broz Tito]]

[[Keyword:=Titoism and Totalitarianism]]

</div>

</div>

<br>

<br>