Changes

fix
Line 7: Line 7:  
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Norris M. Durham & Chris C. Plato, Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.205]  ''(Trends in Dermatoglyphic Research)''</ref>
 
</ref><ref>[http://books.google.com.au/books?id=1BkDQz4FXbYC&pg=PA205&dq=Trends+in+dermatoglyphic+research+Korčula+Dialect&hl=en&ei=vYOlTaCCHZGuuQOR7LmPCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDoQ6AEwAA#v=onepage&q&f=false Norris M. Durham & Chris C. Plato, Trendovi u dermatoglifskih istraživanja, str.205]  ''(Trends in Dermatoglyphic Research)''</ref>
   −
Dijalekt ima riječi iz [[Latin|latinskog]] jezika - dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački). Lokalno stanovntšvo ponekad nazivaju dijalekt  naški.
+
Dijalekt ima riječi iz [[Latin|latinskog]] jezika - dalmatinski. Dalmatinskih ostaci u dijalektu su ponekada nazivaju Korzulot (Corzulot). Uz to ima utjecaja Venecijanskom dijalektu (mletački).<ref>Š Peričić, O broju Talijana/talijanaša u Dalmaciji XIX. stoljeća, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru (str. 10):
 +
* "Istina, male kolonije Talijana tada postoje i u Šibeniku, na Korčuli, Hvaru i Visu te nekim drugim mjestima pokrajine."</ref>  Lokalno stanovntšvo ponekad nazivaju dijalekt  naški.
    
== Primjeri ==
 
== Primjeri ==
Line 53: Line 54:  
* bobon/ štapiću
 
* bobon/ štapiću
 
* bonaca/ more je mirno  (venecijanski: bonàça)
 
* bonaca/ more je mirno  (venecijanski: bonàça)
* botilja/ boca (romanski Latin jezik, dalmatinski: ''botaila'' ) <ref>[http://dalmatianlanguage.yolasite.com/dictionary.php Dalmatian Language-Dictionary] Dalmatinski jezik-Rječnik</ref>
+
* botilja/ boca (romanski Latin jezik, dalmatinski: ''botaila'' )
 
* botun/ gumb (romanski Latin-dalmatinski: ''botaun'' )
 
* botun/ gumb (romanski Latin-dalmatinski: ''botaun'' )
 
* buka/ glasan  (romanski Latin-dalmatinski: ''usta'' )
 
* buka/ glasan  (romanski Latin-dalmatinski: ''usta'' )
Line 169: Line 170:  
</div>
 
</div>
   −
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false Alex J. Bellamy, Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: Stoljetni san, str.145]    ''(The Formation of Croatian National Identity:A Centuries-Old Dream)''</ref> Mjesta na otoku su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia:]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
+
Svaki grad i selo na otoku imaju vlastitu verziju dijalekta.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=T3PqrrnrE5EC&pg=PA145&dq=Korcula+čakavski&hl=en&ei=dIClTYWULISovQOsqLWfCg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=4&ved=0CDkQ6AEwAzgK#v=onepage&q&f=false Alex J. Bellamy, Osnivanje hrvatskog nacionalnog identiteta: Stoljetni san, str.145]    ''(The Formation of Croatian National Identity:A Centuries-Old Dream)''</ref> Mjesta na otoku su Korčula, Vela Luka i Blato te obalnih naselja Lumbarda i Račišće i u unutrašnjosti Žrnovo, Pupnat, Smokvica i Čara.<ref>[http://hr.wikipedia.org/wiki/Korčula Wikipedia: Korčula]</ref> Korčula dijalekt se nalazi u lokalnom folk glazbi. Lokalne klape pjevaju koristeći korčulanski dijalekt. Poznati hrvatski pjevač Oliver Dragojević  koristi dijalekt.
    
Stari naziv za otok je bio  ''Curzola''. Korčula je od 1420.  do 1797. bila  dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojiċ]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.<ref>Nikola Ostojić, Povijesni Kompendij otoka Korčula  (str. 5)</ref>
 
Stari naziv za otok je bio  ''Curzola''. Korčula je od 1420.  do 1797. bila  dio Venecijanske Republike. Staro-slavenski naziv za otok je bio Krkar. Prema [[Directory:Korcula History|Nikola Ostojiċ]] , grci su ga nazvali Corcira Melaena.<ref>Nikola Ostojić, Povijesni Kompendij otoka Korčula  (str. 5)</ref>
 
[[File:Ostojic's page 1.jpg|thumb|right|175px| Nikola Ostojiċ stranica iz '''1878.''' izdanje knjige (libro) ''"Povijesni Kompendij otoka Korčula"'']]
 
[[File:Ostojic's page 1.jpg|thumb|right|175px| Nikola Ostojiċ stranica iz '''1878.''' izdanje knjige (libro) ''"Povijesni Kompendij otoka Korčula"'']]
==Poveznice==
+
 
 +
==Vidi također==
 
* [[Korčula]]
 
* [[Korčula]]
* [[Korčula Povijest]]
+
* [[Korčula Povijest|Nikola Ostojić-Povijesni Kompendij Otok Korčula]]
 
* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula Povijest 2]]
 
* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula Povijest 2]]
 
+
* [[Directory:Korcula Italian|Korčulanski Talijani]]
 +
* [[Vallegrande Speak]]
 
==References (Izvori)==
 
==References (Izvori)==
 
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
 
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;">
<references />
+
<references/>
 
</div>
 
</div>
----
+
 
{{GKAnt}}
  −
{{GKAdBrite}}
  −
{{OMGlinks}}
   
==Vanjske poveznice==
 
==Vanjske poveznice==
 
* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčuli]
 
* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčuli]
Line 194: Line 194:  
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski Wikipedija na hrvatskom jeziku: Venecijanski jezik]
 
* [http://hr.wikipedia.org/wiki/Venecijanski Wikipedija na hrvatskom jeziku: Venecijanski jezik]
   −
[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]
+
[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i Svetog Damjana na otoku Korčuli. Temelji su iz 6. stoljeća poslije Krista, dok je ostatka kapela je obnovljena u 11. stoljeća. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]
      Line 255: Line 255:  
===Share this page===
 
===Share this page===
 
<sharethis />
 
<sharethis />
 +
[[File:85px-Coat of arms of Croatia.svg.png||thumb|left|250px|Coat of arms of Croatia (Hrvatska)]]
 
<br>
 
<br>
 
<div style="overflow:auto;height:1px;">
 
<div style="overflow:auto;height:1px;">
7,921

edits