Difference between revisions of "Jugoslavija komunizam"

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Thursday November 21, 2024
Jump to navigationJump to search
(added images)
Line 46: Line 46:
 
* 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1
 
* 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1
  
 +
== Harry Truman govoreći o Josip Broz Tito ==
 +
Na 23. travnja 1948, u govoru Harry S. Truman (predsjednik SAD) izjavio:
 +
 +
{{Cquote|''Rečeno mi je da je Tito ubio je više od 400 000 opozicije u Jugoslaviji prije nego se upostavio sebe kao diktator.'' <ref>[http://books.google.com/books?id=-Xkv7ym8hDYC&printsec=frontcover&dq=Keeping+Tito+Afloat:+The+United+States,+Yugoslavia,+and+the+Cold+War&client=safari&cd=1#v=snippet&q=%20tito%20trade%20papers%20four%20hundred%20thousand&f=false  Lorraine M. Lees: Keeping Tito Afloat] (str.47)</ref><ref>Anne R. Pierce, Woodrow Wilson and Harry Truman: Mission and Power in American Foreign Policy (str. 219)</ref>}}
 +
}}
 
== Povezani članci ==
 
== Povezani članci ==
 
* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]]
 
* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]]
 +
 
== References (izvori) ==
 
== References (izvori) ==
 
[[File:454px-StalinPortrait.jpg|thumb|right||150px|[[Josip Broz Tito|Maršal Tito ]] ''Kult ličnosti'' unutar komunističke Jugoslavije temelji se na maršal Sovjetskog Saveza -'''Josip Staljin'''. (foto gore) <ref>Paula Hollander, '''Discontents: Post-moderne i post komunističke''' .  
 
[[File:454px-StalinPortrait.jpg|thumb|right||150px|[[Josip Broz Tito|Maršal Tito ]] ''Kult ličnosti'' unutar komunističke Jugoslavije temelji se na maršal Sovjetskog Saveza -'''Josip Staljin'''. (foto gore) <ref>Paula Hollander, '''Discontents: Post-moderne i post komunističke''' .  

Revision as of 09:24, 2 October 2011

Barbarin rov, blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto pokolja - Sovenija. Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.

Titoizam i komunistički totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše Jugoslavije.[1] Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije [2] i vođa Diktator Josip Broz Tito su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.[3] Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.

NKVD je bila zloglasna tajna policija koja je izvršavala političke represije. Tito i njegovi suradnici su stovrili tajne Jugoslaveske policije u stilu NKVD i KGBa. To su bili UDBA i OZNA. Režim je opustio djelomičo svoj autoritet (u 1960.-ih), iako je Jugoslavija je uvijek bila totalitarna diktatura i jednopartijska država.

  • Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:
“ Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je. ”
File:438px-Josip Broz Tito Légion d'honneur.jpg
Diktator Josip Broz Tito (Maršal Tito)

Jugoslavija Komunistička propaganda i kult ličnosti

Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).

Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao Velika sovjetska enciklopedija. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.

Jugoslavija, Kampovi, komunističke logore i pokolje

U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.

Napomena. Ova informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijesti u Zagrebu:

“ U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).[4] ”
“ Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana. ”

Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje. Etničko čišćenje Nijemaca [5] i Talijana, su bila obavljena u Jugoslaviji. [6] Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio [7][8] tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.


Napomena. Informacije iz genocida i zločina protiv čovječanstva - Jugoslavija Ed. Dina L. Shelton. Gale Cengage, 2005.:

“ Ubijanja s nastavlja i nakon rata, Titova vojska je preuzela osvetu na stvarne i pretpostavljeni neprijatelji. Britanske snage u Austriji su okrenuli leđa na desetke tisuća Jugoslavena u bijegu. Procjene se kreću od 30,000 do 55,000 ubijenih od proljeća do jeseni 1945.

Njemačke i mađarske zajednice, koji bili suučesnici u ratnom okupacijom, s brutalno tretirani, u nekim slučajevima do etničkog čišćenja. Folksdojcera naselja Vojvodine i Slavonije su u velikoj mjeri nestala. Možda 100.000 ljudi, polovica etničke njemačkog stanovništva u Jugoslaviji, pobjeglo u 1945., a mnogi koji su ostali morali su učiniti prisilnog rada, bili ubijeni ili kasnije otkupljeni od strane Zapadne Njemačke. Neki 20.000 Mađara iz Vojvodine je ubijeno je u odmazdi. Albanski pobune na Kosovu bili su potisnuti, zatvorenicima su bili poslati na marševa smrt prema obali. Procjenjuje se 170,000 etničkih Talijana pobjeglo u Italiju u kasnim 1940.-ih i 1950.-ih. (Ove brojke su vrlo približne.) [9][10]

”

Logore u Sloveniji 1945

Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.[11]

  • Strnisce blizu Ptuja
  • Hrastovec kraj Sv. Lenart u Slovenske Gorice
  • Studencima kod Maribora
  • Brestrnica kod Maribora
  • Kamnica kraj Maribora
  • Tezno kod Maribora
  • Teharje kod Celja

Izvještaja Aleksandra Rankovića

Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio:

“ Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja. [12] ”
  • 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1

Harry Truman govoreći o Josip Broz Tito

Na 23. travnja 1948, u govoru Harry S. Truman (predsjednik SAD) izjavio:

“ Rečeno mi je da je Tito ubio je više od 400 000 opozicije u Jugoslaviji prije nego se upostavio sebe kao diktator. [13][14] ”

}}

Povezani članci

References (izvori)

Maršal Tito Kult ličnosti unutar komunističke Jugoslavije temelji se na maršal Sovjetskog Saveza -Josip Staljin. (foto gore) [15]
  1. ^ Fred Warner Neal, Titoizma u akciji: Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.49 na engleskom jeziku (Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )
    • "U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."
  2. ^ Savez Komunista Jugoslavije
  3. ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.197 na engleskom jeziku)
  4. ^ Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE): Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15 pdf str. 66/dokument str. 182.
  5. ^ Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)
  6. ^ Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)
  7. ^ Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).
  8. ^ Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)
  9. ^ Dinah Shelton Macmillan Reference, 2005 - Political Science Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity, Volume 3 (str.1170)
  10. ^ www.enotes.com "Yugoslavia." Genocide and Crimes Against Humanity. Ed. Dinah L. Shelton. Gale Cengage, 2005. eNotes.com. 2006. 26 Jun, 2010 Yugoslavia: Genocide & Crimes Against Humanity-Mark Thompson.
  11. ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.154 na engleskom jeziku)
  12. ^ KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg 10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)
  13. ^ Lorraine M. Lees: Keeping Tito Afloat (str.47)
  14. ^ Anne R. Pierce, Woodrow Wilson and Harry Truman: Mission and Power in American Foreign Policy (str. 219)
  15. ^ Paula Hollander, Discontents: Post-moderne i post komunističke .
    • "Gotovo svaki komunističkog sustava izumrli ili preživjeli u jednom trenutku ili drugi imao vrhovni vođa koji je bio i iznimno snažan i okružen bizarnim kultom, doista obožavaju. U prošlosti (ili u više tradicionalnih suvremenim društvima), kao što su kultovi bili rezervirani za božanstva i povezane s konvencionalnim religioznog ponašanja i institucijama. Ovi kultovi iako naizgled neizostavnim dijelom komunističke diktature (u svakom slučaju u fazi u razvoju), uglavnom su zaboravili i danas. "*" Staljin, Mao, Castro, Ho Chi Minh, Kim Sung, Envera Hoxhe, Ceascesu, Dimitrov, Ulbricht , Gottwald,Tito, a drugi su svi bili predmet takvih kultova.Prototipski kult bio je Staljin, koji je dvostruki drugdje s manjim varijacijama. (st. 377)
    ”Paul Hollander Ph.D in Sociology. Princeton University, 1963, B.A. London School of Economics, 1959 Professor Emeritus of Sociology, University of Massachusetts, Amherst Center Associate, Davis Center

Vanjske poveznice


   Ovo je osnova ili početak budućeg članka (work in progress)

Share this page

<sharethis />


Retrieved from "https://mywikibiz.com/index.php?title=Jugoslavija_komunizam&oldid=142985"