Difference between revisions of "Jugoslavija komunizam"

MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday November 25, 2024
Jump to navigationJump to search
(Editing Jugoslavija komunizam)
Line 32: Line 32:
 
*Tezno kod Maribora
 
*Tezno kod Maribora
 
* Teharje kod Celja
 
* Teharje kod Celja
 +
 +
Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje.
 +
 
== Izvještaja Aleksandra Rankovića ==
 
== Izvještaja Aleksandra Rankovića ==
 
Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com  KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}}
 
Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com  KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}}

Revision as of 10:36, 21 June 2011

Titoizam i komunistički totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše Jugoslavije.[1] Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije [2] i vođa Josip Broz Tito su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.[3] Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.

NKVD je bila zloglasna tajna policija koja je izvršavala političke represije. Tito i njegovi suradnici su stovrili tajne Jugoslaveske policije u stilu NKVD i KGBa. To su bili UDBA i OZNA. Režim je opustio djelomičo svoj autoritet (u 1960.-ih), iako je Jugoslavija je uvijek bila totalitarna diktatura i jednopartijska država.

  • Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:
“ Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je. ”

Jugoslavija Komunistička propaganda i kult ličnosti

Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).

Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao Velika sovjetska enciklopedija. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.

Jugoslavija, Kampovi i komunističke logore

Barbarin rov, blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto je pokolja - Sovenija. Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.

U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.

Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijesti u Zagrebu:

“ U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).[4] ”
“ Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana. ”

Etničko čišćenje Nijemaca [5] i Talijana (fojbi pokolji), su bila obavljena u Jugoslaviji. [6] Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio [7][8] tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.

Pregled logorima u Sloveniji u 1945

1. Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.[9]

  • Strnisce blizu Ptuja
  • Hrastovec kraj Sv. Lenart u Slovenske Gorice
  • Studencima kod Maribora
  • Brestrnica kod Maribora
  • Kamnica kraj Maribora
  • Tezno kod Maribora
  • Teharje kod Celja

Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje.

Izvještaja Aleksandra Rankovića

Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio:

“ Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja. [10] ”
  • 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1

Povezani članci

References (izvori)

  1. ^ Fred Warner Neal, Titoizma u akciji: Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.49 na engleskom jeziku (Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )
    • "U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."
  2. ^ Savez Komunista Jugoslavije
  3. ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.197 na engleskom jeziku)
  4. ^ Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE): Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15 pdf str. 66/dokument str. 182.
  5. ^ Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)
  6. ^ Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)
  7. ^ Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).
  8. ^ Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)
  9. ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.154 na engleskom jeziku)
  10. ^ KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)

Vanjske poveznice


   Ovo je osnova ili početak budućeg članka (work in progress)

Share this page

<sharethis />


Retrieved from "https://mywikibiz.com/index.php?title=Jugoslavija_komunizam&oldid=138039"