Changes

* Povijesni Kompendij otoka Korčula-'''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

 

* Povijesni Kompendij otoka Korčula - '''Nikola Ostojić <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta)- otok Korčula.</ref>

'''

'''

(Izvorno napisani na talijanskom jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar 1858)

(Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar 1858)

== Poglavlje One - Podrijetlo i događanja==

== Poglavlje One - Podrijetlo i događanja==

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library (p64)</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Black Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ali bjegunci Gnido.Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) Compagnoni, navodi da Antenore ostao u Grčkoj, ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač Grada Curzola (Korčula je staro ime je Curzola). Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika.

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garrison Library,] A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library (p64)</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je prvi došao na otoku i izgradio grada. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (Latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegova pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ali bjegunaci Gnido. Zauzvrat vernacularisation od Ditte (rad Cav) Compagnoni, navodi da Antenore ostao u Grčkoj, ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''Curzola'' (Korčula staro ime). <ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika.

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, bi obvezati nas da se vratite na oko 1.184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovv kada se suočavaju sa kritike. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Eneja je bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, niti su određene pozitivne prirode.

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju gramatički Aleksandrijske Heratostene, bi obvezati nas da se vratite na oko 1.184 prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalna nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovv kada se suočavaju sa kritike. Ditte i Darete nisu znali kako bi potridila njihova povijesna teorija. Bilo da su Antenore ili Eneja je bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora proučavanje lokalne starina izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bio neki grčko-feničanski post. Iako u tom periodu postoji zaključke koji uopće nisu neutemeljena, niti su određene pozitivne prirode.

Misterija se briše onda kada Ilira postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći svoju vlast na susjedne otoke i Korčulu zauzeli, u 230 prije Krista.  Nakon njegove smrti vraćanju svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzeo kontrolu nad njim opet do Demetrije fario, imenovan kao župan, ga predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od: "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)"; <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što ga čini nas misle da je došlo zbog kombinaciji posvetu. Samo u doba Cezara Oktavijan August (35 B.C.) se naziv u povijesti ljudskog zbivanja pojavljuju jasno. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušao pečat svoje  slobodu s vlastitom krvlju. Oni otpor s tjeskobno hrabrosti ruke trijumvir koji su došli u osobu da ga osvojiti. kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći njegov autoritet na ostale susjedne otoke, također okupira Korčulu (u 230 prije Krista).  Nakon njegove smrti Korčula dobiva svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzela kontrolu nad otoku opeta, dok Demetrije Fario, je imenovan kao župan, Korčula su predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od:'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se čini nam kao kombinaciji . Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35 B.C.) se u povijesti ljudskog zbivanja postanu jasna. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušali pečat svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrost prema Trijumvir koji je došao osobno da ga osvojiti. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:

{{Cquote|''Nakon žestoke rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite i Corcyra (Krf), koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se posezala za piratstvo koristiti za zaraziti more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}

{{Cquote|''Nakon žestoke rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite i Corcyra (Krf),<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se posezala za piratstvo koristiti za zaraziti more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}

Ali ako Oktavijan u represije koju je on  uzrokovalao it to da će biti oštećena, on nije smatrao ga nedostojnim njegovu pažnja za  dobrobit, slanje rimskih kolonista na to da je izravan za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo veći uzgoj i smanjivanje izvorni grubosti. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedok  na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.

Ali ako Oktavijan u represije koju je on  uzrokovalao it to da će biti oštećena, on nije smatrao ga nedostojnim njegovu pažnja za  dobrobit, slanje rimskih kolonista na to da je izravan za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo veći uzgoj i smanjivanje izvorni grubosti. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedok  na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu.

Korčula, od svojih početaka do danas, bila je u postojanju za 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedeće faze:

'''Korčula''', od svojih početaka do danas, bila je u postojanju za 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedeće faze:

* Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani dok Octaviano Augusta, a zatim u vrijeme Veneti 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini.

* Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani dok Octaviano Augusta, a zatim u vrijeme Veneti 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini.

* Zauzevši ponovno po Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357.

* Zauzevši ponovno po Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357.

* Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* Posvetivši se sama od sebe Republici Veneciji 1420, a drži ga uz oslobađanje od poreza sve do 1797.

* Posvetivši se sama od sebe '''Republici Veneciji''' 1420, a drži ga uz oslobađanje od poreza sve do 1797.

* Predali s Veneto države sam Napoleon u [[France|Francuskoj]], i sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806 do 1807, a kasnije 1808 - 1813 prilogu s dalmatinskim do Ilirskih Pokrajina.

* Predali s Veneto države sam Napoleon u [[France|Francuskoj]], i sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806 do 1807, a kasnije 1808 - 1813 prilogu s dalmatinskim do Ilirskih Pokrajina.

* Poduzeti i drže Rusi u 1808

* Poduzeti i drže Rusi u 1808

== Poglavlje Dva-Bitke na otoku Korčuli ==

== Poglavlje Dva-Bitke na otoku Korčuli ==

Zaštićen rimski orlovi, Korčula uživala mir i bilo je dobro. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu kada Carstvo podijeljeno je bila pod vlašću Konstantinopola. No, s Cezar je gubitak snage dana boli su bili bliži.

Zaštićen pod  rimski orlovima, Korčula je uživali mir i bilo je obilato. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu kada Carstvo podijeljeno je bila pod vlašću Konstantinopola. No, s Cezar je izgubio snage, dana boli su bili bliži.

Od vrlo starih izvješća otkrili nedavno, da mi ne smatraju apokrifnim, je istaknuo kako je zastrašujuće invazije Narentani (Neretljani) je bio otoku, kao i na određeni kralja ''koji je, bježeći progona Narentani flote, sagradili tvrđavu u Siralievaz''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref>  u kojoj se sa sto svojih sljedbenika on je sam stacioniran, uspjeli skupiti okolnim obrane sebe. Ovaj kralj bi izgradili ostalih utvrda tamo: Maxima Autem, kaže se u izvješću,{{Cquote |''ali najveći utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini stana u dobar čovjek, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}}

Od vrlo starih izvješća otkrili nedavno, da mi ne smatraju apokrifnim, je istaknuo kako je zastrašujuće invazije Narentani (Neretljani) je bio otoku, kao i na određeni kralja ''koji je, bježeći progona Narentani flote, sagradili tvrđavu u Siralievaz''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref>  u kojoj se sa sto svojih sljedbenika on je sam stacioniran, uspjeli skupiti okolnim obrane sebe. Ovaj kralj bi izgradili ostalih utvrda tamo: Maxima Autem, kaže se u izvješću,{{Cquote |''ali najveći utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini stana u dobar čovjek, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}}

==Poveznice==

==Poveznice==

* [[Korčulanski Dijalekt]]

* [[Korčulanski Dijalekt]]

*[[Directory:Korcula History 2 |Korcula History 2]]

* [[Directory:Korcula History 2 |Korcula History 2]]

==References (Izvori)==

==References (Izvori)==

<div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;">

<div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;">