Line 11: |
Line 11: |
| Misterija se briše onda kada Ilira postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći svoju vlast na susjedne otoke i Korčulu zauzeli, u 230 prije Krista. Nakon njegove smrti vraćanju svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzeo kontrolu nad njim opet do Demetrije fario, imenovan kao župan, ga predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od: "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)"; <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što ga čini nas misle da je došlo zbog kombinaciji posvetu. Samo u doba Cezara Oktavijan August (35 B.C.) se naziv u povijesti ljudskog zbivanja pojavljuju jasno. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušao pečat svoje slobodu s vlastitom krvlju. Oni otpor s tjeskobno hrabrosti ruke trijumvir koji su došli u osobu da ga osvojiti. kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata: | | Misterija se briše onda kada Ilira postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, tvrdeći svoju vlast na susjedne otoke i Korčulu zauzeli, u 230 prije Krista. Nakon njegove smrti vraćanju svoju nezavisnost, udovica kraljice Teute preuzeo kontrolu nad njim opet do Demetrije fario, imenovan kao župan, ga predali Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegove domovine. Bilo Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se ustvrditi. Aleksandrijskog Appiano kaže kako nema više od: "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)"; <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što ga čini nas misle da je došlo zbog kombinaciji posvetu. Samo u doba Cezara Oktavijan August (35 B.C.) se naziv u povijesti ljudskog zbivanja pojavljuju jasno. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčula) pokušao pečat svoje slobodu s vlastitom krvlju. Oni otpor s tjeskobno hrabrosti ruke trijumvir koji su došli u osobu da ga osvojiti. kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata: |
| | | |
− | {{Cquote|''Nakon žestoke rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite i Corcyra (Krf), koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se posezala za piratstvo koristiti za zaraziti more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur. Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}}} | + | {{Cquote|''Nakon žestoke rata, Divus Augusta porazio stanovnici Melite i Corcyra (Krf), koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se posezala za piratstvo koristiti za zaraziti more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur. Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}} |
| | | |
− | Ali ako Oktavijan u represije koju je uzrokovala to da će biti oštećena, on nije smatrao ga nedostojnim njegova pažnja za njegovu dobrobit, slanje rimskih kolonista na to da je izravan za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo veći uzgoj i smanjivanje izvorni grubosti. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedok medvjeda na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu. | + | Ali ako Oktavijan u represije koju je on uzrokovalao it to da će biti oštećena, on nije smatrao ga nedostojnim njegovu pažnja za dobrobit, slanje rimskih kolonista na to da je izravan za bolje razumijevanje i regulirati navike, utirući put za mnogo veći uzgoj i smanjivanje izvorni grubosti. Ako nadgrobnih spomenika koji su pronađeni među ostacima raspršena diljem otoka svjedok na postojanje rimske kolonije, objašnjavaju njihovu namjenu. |
| | | |
| Korčula, od svojih početaka do danas, bila je u postojanju za 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedeće faze: | | Korčula, od svojih početaka do danas, bila je u postojanju za 3038 godina, i klasificira svoju povijest politički život u slijedeće faze: |
| | | |
− | * Besplatne s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani dok Octaviano Augusta, a zatim u vrijeme Veneti 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini. | + | * Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani dok Octaviano Augusta, a zatim u vrijeme Veneti 1180-1252, 1254-1258, i od 1418 - 1420, u cjelini. |
| * U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642. | | * U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta u Heraklije do 642. |
| * Pobijedio i confederated po Narantani (Neretljani Slaveni) 642-999. | | * Pobijedio i confederated po Narantani (Neretljani Slaveni) 642-999. |
| * Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999 do 1100. | | * Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999 do 1100. |
| * Održan je Đenovljani 1100 - 1129. | | * Održan je Đenovljani 1100 - 1129. |
− | * Zauzevši ponovno po Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357. | + | * Zauzevši ponovno po Popone Zorzi, od Regija Veneto, a od strane Republike podvrgnuti ovoj kući Zorzi 1129 - 1180, 1252 do 1254, a od 1258 do 1357. |
| * Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418. | | * Posjedovali u ime kralja Ugarske iz 1257 i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418. |
− | * Posvetivši se sama od sebe u Republici Veneciji 1420, a drži ga uz oslobađanje od poreza bilo sve do 1797. | + | * Posvetivši se sama od sebe Republici Veneciji 1420, a drži ga uz oslobađanje od poreza sve do 1797. |
− | * Predali s Veneto države sam Napoleon u Francuskoj, i sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806 do 1807, a kasnije 1808 - 1813 prilogu s dalmatinskim do Ilirskih Pokrajina. | + | * Predali s Veneto države sam Napoleon u [[France|Francuskoj]], i sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806 do 1807, a kasnije 1808 - 1813 prilogu s dalmatinskim do Ilirskih Pokrajina. |
| * Poduzeti i drže Rusi u 1808 | | * Poduzeti i drže Rusi u 1808 |
| * Preuzeto od Francuske od Engleza 1813 - 1815. | | * Preuzeto od Francuske od Engleza 1813 - 1815. |
− | * Okupirana od strane [[|Austria|Austrije]], prvo obveze 1797 do 1806, kasnije u Beču Ugovor od 1815 do danas 1858. | + | * Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo obveze 1797 do 1806, kasnije u Beču Ugovor od 1815 do danas 1858. |
| | | |
| + | == Poglavlje Dva-Bitke na otoku Korčuli == |
| + | |
| + | Zaštićen rimski orlovi, Korčula uživala mir i bilo je dobro. Ni zbog promjene događaja nije ona pokušala tražiti slobodu, a na prvo Korčula je bila vjerana Rimu kada Carstvo podijeljeno je bila pod vlašću Konstantinopola. No, s Cezar je gubitak snage dana boli su bili bliži. |
| + | |
| + | Od vrlo starih izvješća otkrili nedavno, da mi ne smatraju apokrifnim, je istaknuo kako je zastrašujuće invazije Narentani (Neretljani) je bio otoku, kao i na određeni kralja ''koji je, bježeći progona Narentani flote, sagradili tvrđavu u Siralievaz''.<ref>Latin: ''"qui fugiens a persecution galearum Narentinorum construxit arcem in Siralievax"''</ref> u kojoj se sa sto svojih sljedbenika on je sam stacioniran, uspjeli skupiti okolnim obrane sebe. Ovaj kralj bi izgradili ostalih utvrda tamo: Maxima Autem, kaže se u izvješću,{{Cquote |''ali najveći utvrda je bila jedna podignut u mjestu koje mještani nazivaju Bradat, u blizini stana u dobar čovjek, svetac čije ime je Sveti Visko'' <ref>Latin:''"arx fuit in domorio incolum quem locum appellant Bradat apud domum unius hominis probi, et sacnti quem incolae dicunt Sveti Visko"''</ref>}} |
| ==Poveznice== | | ==Poveznice== |
| * [[Korčulanski Dijalekt]] | | * [[Korčulanski Dijalekt]] |
| *[[Directory:Korcula History 2 |Korcula History 2]] | | *[[Directory:Korcula History 2 |Korcula History 2]] |
− |
| |
| ==References (Izvori)== | | ==References (Izvori)== |
| <div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;"> | | <div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;"> |
Line 39: |
Line 43: |
| </div> | | </div> |
| <br> | | <br> |
− |
| |
| ===Share this page=== | | ===Share this page=== |
| <sharethis /> | | <sharethis /> |
− |
| |
− |
| |
| <br> <!-- This is how you force a line break. --> | | <br> <!-- This is how you force a line break. --> |
| <br clear="all"> <!-- This is a line break that forces content to clear its surroundings entirely, even after word-wrapped text that surrounds an image, for example. --> | | <br clear="all"> <!-- This is a line break that forces content to clear its surroundings entirely, even after word-wrapped text that surrounds an image, for example. --> |
− |
| |
− |
| |
− |
| |
| <br> | | <br> |
| <div style="overflow:auto;height:1px;"> | | <div style="overflow:auto;height:1px;"> |