Difference between revisions of "Jugoslavija komunizam"
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Monday November 25, 2024
Jump to navigationJump to search (Editing Jugoslavija komunizam) |
|||
| (16 intermediate revisions by the same user not shown) | |||
| Line 1: | Line 1: | ||
| + | [[File:800px-Barbara-rov IMG 0877.jpg|thumb|right|290px|'''Barbarin rov''', blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto pokolja - [[Slovenia|Sovenija]]. ''Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.'']] | ||
{{DISPLAYTITLE:Jugoslavija i totalitarni komunizam}} | {{DISPLAYTITLE:Jugoslavija i totalitarni komunizam}} | ||
[[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i komunistički totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false Fred Warner Neal, Titoizma u akciji:] Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.'''49''' na engleskom jeziku (''Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )'' | [[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i komunistički totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false Fred Warner Neal, Titoizma u akciji:] Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.'''49''' na engleskom jeziku (''Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )'' | ||
| − | *"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, '''Komunistička''' partija Jugoslavije <ref>Savez Komunista Jugoslavije</ref> i vođa [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim | + | *"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, '''Komunistička''' partija Jugoslavije <ref>Savez Komunista Jugoslavije</ref> i vođa Diktator [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim |
od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije. | od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije. | ||
| Line 7: | Line 8: | ||
* Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest: | * Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest: | ||
| − | {{Cquote|''Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je.''}} | + | {{Cquote|''Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je.''<ref>Newcomers Network: German Mass Grave Sheds New Light on Close of World WarTwo</ref><ref>[http://www.monstersandcritics.com/news/europe/features/article_1619890.php/German-mass-grave-sheds-new-light-on-close-of-World-War-Two- M & C News: Feature German mass grave sheds new light on close of World War Two (Feature) By Boris Raseta Feb 17, 2011, 2:06 GMT ]</ref>}} |
| + | [[File:438px-Josip Broz Tito Légion d'honneur.jpg|thumb|right||175px|Diktator [[Josip Broz Tito]] (Maršal Tito)]] | ||
| + | |||
==Jugoslavija Komunistička propaganda i kult ličnosti== | ==Jugoslavija Komunistička propaganda i kult ličnosti== | ||
| − | Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije). | + | Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan '''Josif Staljinu'''. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije). |
Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima. | Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima. | ||
| − | == Jugoslavija, Kampovi | + | == Jugoslavija, Kampovi, komunističke logore i pokolje == |
| − | |||
U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera. | U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera. | ||
| − | Napomena. | + | Napomena. Ova informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu: |
{{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000 Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}} | {{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000 Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}} | ||
{{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }} | {{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }} | ||
| − | Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)</ref> i Talijana | + | Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje. Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)</ref> i Talijana, su bila obavljena u Jugoslaviji. <ref>Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)</ref> Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio <ref>Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).</ref><ref>Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)</ref> tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46. |
| − | ==== | + | |
| − | + | ||
| + | '''Napomena'''. Informacije iz genocida i zločina protiv čovječanstva - Jugoslavija Ed. Dina L. Shelton. Gale Cengage, 2005.: | ||
| + | |||
| + | {{Cquote|''Ubijanja s nastavlja i nakon rata, Titova vojska je preuzela osvetu na stvarne i pretpostavljeni neprijatelji. Britanske snage u Austriji su okrenuli leđa na desetke tisuća Jugoslavena u bijegu. Procjene se kreću od 30,000 do 55,000 ubijenih od proljeća do jeseni 1945.'' | ||
| + | |||
| + | ''Njemačke i mađarske zajednice, koji bili suučesnici u ratnom okupacijom, s brutalno tretirani, u nekim slučajevima do etničkog čišćenja. Folksdojcera naselja Vojvodine i Slavonije su u velikoj mjeri nestala. Možda 100.000 ljudi, polovica etničke njemačkog stanovništva u Jugoslaviji, pobjeglo u 1945., a mnogi koji su ostali morali su učiniti prisilnog rada, bili ubijeni ili kasnije otkupljeni od strane Zapadne Njemačke. Neki 20.000 Mađara iz Vojvodine je ubijeno je u odmazdi. Albanski pobune na Kosovu bili su potisnuti, zatvorenicima su bili poslati na marševa smrt prema obali. Procjenjuje se 170,000 etničkih Talijana pobjeglo u Italiju u kasnim 1940.-ih i 1950.-ih. (Ove brojke su vrlo približne.)'' <ref> Dinah Shelton Macmillan Reference, 2005 - Political Science Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity, Volume 3 (str.1170) </ref><ref>[http://www.enotes.com/genocide-encyclopedia/yugoslavia www.enotes.com "Yugoslavia." Genocide and Crimes Against Humanity. Ed. Dinah L. Shelton. Gale Cengage, 2005. eNotes.com. 2006. 26 Jun, 2010 ] Yugoslavia: Genocide & Crimes Against Humanity-Mark Thompson.</ref>}} | ||
| + | |||
| + | ==== Komunističke Logore u Sloveniji-Jugoslavija 1945==== | ||
| + | Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim | ||
od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''154''' na engleskom jeziku)</ref> | od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''154''' na engleskom jeziku)</ref> | ||
* Strnisce blizu Ptuja | * Strnisce blizu Ptuja | ||
| Line 32: | Line 42: | ||
*Tezno kod Maribora | *Tezno kod Maribora | ||
* Teharje kod Celja | * Teharje kod Celja | ||
| + | |||
== Izvještaja Aleksandra Rankovića == | == Izvještaja Aleksandra Rankovića == | ||
| − | Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za | + | Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg 10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}} |
* 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1 | * 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1 | ||
| + | |||
| + | == Harry Truman govoreći o Josip Broz Tito == | ||
| + | Na 23. travnja 1948, u govoru Harry S. Truman (predsjednik SAD) izjavio: | ||
| + | |||
| + | {{Cquote|''Rečeno mi je da je Tito ubio je više od 400 000 opozicije u Jugoslaviji prije nego se upostavio sebe kao diktator.'' <ref>[http://books.google.com/books?id=-Xkv7ym8hDYC&printsec=frontcover&dq=Keeping+Tito+Afloat:+The+United+States,+Yugoslavia,+and+the+Cold+War&client=safari&cd=1#v=snippet&q=%20tito%20trade%20papers%20four%20hundred%20thousand&f=false Lorraine M. Lees: Keeping Tito Afloat] (str.47)</ref><ref>Anne R. Pierce, Woodrow Wilson and Harry Truman: Mission and Power in American Foreign Policy (str. 219)</ref>}} | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]] | * [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]] | ||
| + | |||
== References (izvori) == | == References (izvori) == | ||
| + | [[File:454px-StalinPortrait.jpg|thumb|right||150px|[[Josip Broz Tito|Maršal Tito ]] ''Kult ličnosti'' ''Tita'' temelji se na maršal Sovjetskog Saveza -'''Josip Staljin'''. (foto gore) <ref>Paula Hollander, '''Discontents: Post-moderne i post komunističke''' . | ||
| + | * "Gotovo svaki [[Communists| komunističkog]] sustava izumrli ili preživjeli u jednom trenutku ili drugi imao vrhovni vođa koji je bio i iznimno snažan i okružen bizarnim kultom, doista obožavaju. U prošlosti (ili u više tradicionalnih suvremenim društvima), kao što su kultovi bili rezervirani za božanstva i povezane s konvencionalnim religioznog ponašanja i institucijama. Ovi kultovi iako naizgled neizostavnim dijelom komunističke diktature (u svakom slučaju u fazi u razvoju), uglavnom su zaboravili i danas. "*" Staljin, Mao, Castro, Ho Chi Minh, Kim Sung, Envera Hoxhe, Ceascesu, Dimitrov, Ulbricht , Gottwald,'''Tito''', a drugi su svi bili predmet takvih kultova.Prototipski kult bio je Staljin, koji je dvostruki drugdje s manjim varijacijama. (st. 377) | ||
| + | |||
| + | * ”[http://daviscenter.fas.harvard.edu/people/bio_hollander.html Paul Hollander] Ph.D in Sociology. Princeton University, 1963, B.A. London School of Economics, 1959 Professor Emeritus of Sociology, University of Massachusetts, Amherst Center Associate, Davis Center</ref>]] | ||
<div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;"> | <div class="references-small" style="-moz-column-count:2; column-count:2;"> | ||
<references /> | <references /> | ||
</div> | </div> | ||
| + | |||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
* [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest] | * [http://www.isp.hr/ Hrvatski institut za povijest] | ||
Latest revision as of 03:49, 9 December 2012
Barbarin rov, blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto pokolja - Sovenija. Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.
Titoizam i komunistički totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše Jugoslavije.[1] Kao politička ideologija Titoizam je nastao nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije [2] i vođa Diktator Josip Broz Tito su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.[3] Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.
NKVD je bila zloglasna tajna policija koja je izvršavala političke represije. Tito i njegovi suradnici su stovrili tajne Jugoslaveske policije u stilu NKVD i KGBa. To su bili UDBA i OZNA. Režim je opustio djelomičo svoj autoritet (u 1960.-ih), iako je Jugoslavija je uvijek bila totalitarna diktatura i jednopartijska država.
- Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:
| “ | Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je.[4][5] | ” |
File:438px-Josip Broz Tito Légion d'honneur.jpg
Diktator Josip Broz Tito (Maršal Tito)
Jugoslavija Komunistička propaganda i kult ličnosti
Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).
Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao Velika sovjetska enciklopedija. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.
Jugoslavija, Kampovi, komunističke logore i pokolje
U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.
Napomena. Ova informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijesti u Zagrebu:
| “ | U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).[6] | ” |
| “ | Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana. | ” |
Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje. Etničko čišćenje Nijemaca [7] i Talijana, su bila obavljena u Jugoslaviji. [8] Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio [9][10] tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46.
Napomena. Informacije iz genocida i zločina protiv čovječanstva - Jugoslavija Ed. Dina L. Shelton. Gale Cengage, 2005.:
| “ | Ubijanja s nastavlja i nakon rata, Titova vojska je preuzela osvetu na stvarne i pretpostavljeni neprijatelji. Britanske snage u Austriji su okrenuli leđa na desetke tisuća Jugoslavena u bijegu. Procjene se kreću od 30,000 do 55,000 ubijenih od proljeća do jeseni 1945.
Njemačke i mađarske zajednice, koji bili suučesnici u ratnom okupacijom, s brutalno tretirani, u nekim slučajevima do etničkog čišćenja. Folksdojcera naselja Vojvodine i Slavonije su u velikoj mjeri nestala. Možda 100.000 ljudi, polovica etničke njemačkog stanovništva u Jugoslaviji, pobjeglo u 1945., a mnogi koji su ostali morali su učiniti prisilnog rada, bili ubijeni ili kasnije otkupljeni od strane Zapadne Njemačke. Neki 20.000 Mađara iz Vojvodine je ubijeno je u odmazdi. Albanski pobune na Kosovu bili su potisnuti, zatvorenicima su bili poslati na marševa smrt prema obali. Procjenjuje se 170,000 etničkih Talijana pobjeglo u Italiju u kasnim 1940.-ih i 1950.-ih. (Ove brojke su vrlo približne.) [11][12] |
” |
Komunističke Logore u Sloveniji-Jugoslavija 1945
Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.[13]
- Strnisce blizu Ptuja
- Hrastovec kraj Sv. Lenart u Slovenske Gorice
- Studencima kod Maribora
- Brestrnica kod Maribora
- Kamnica kraj Maribora
- Tezno kod Maribora
- Teharje kod Celja
Izvještaja Aleksandra Rankovića
Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio:
| “ | Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja. [14] | ” |
- 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1
Harry Truman govoreći o Josip Broz Tito
Na 23. travnja 1948, u govoru Harry S. Truman (predsjednik SAD) izjavio:
| “ | Rečeno mi je da je Tito ubio je više od 400 000 opozicije u Jugoslaviji prije nego se upostavio sebe kao diktator. [15][16] | ” |
Povezani članci
References (izvori)
Maršal Tito Kult ličnosti Tita temelji se na maršal Sovjetskog Saveza -Josip Staljin. (foto gore) [17]
- ^ Fred Warner Neal, Titoizma u akciji: Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.49 na engleskom jeziku (Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )
- "U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."
- ^ Savez Komunista Jugoslavije
- ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.197 na engleskom jeziku)
- ^ Newcomers Network: German Mass Grave Sheds New Light on Close of World WarTwo
- ^ M & C News: Feature German mass grave sheds new light on close of World War Two (Feature) By Boris Raseta Feb 17, 2011, 2:06 GMT
- ^ Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE): Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15 pdf str. 66/dokument str. 182.
- ^ Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)
- ^ Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)
- ^ Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).
- ^ Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)
- ^ Dinah Shelton Macmillan Reference, 2005 - Political Science Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity, Volume 3 (str.1170)
- ^ www.enotes.com "Yugoslavia." Genocide and Crimes Against Humanity. Ed. Dinah L. Shelton. Gale Cengage, 2005. eNotes.com. 2006. 26 Jun, 2010 Yugoslavia: Genocide & Crimes Against Humanity-Mark Thompson.
- ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.154 na engleskom jeziku)
- ^ KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg 10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)
- ^ Lorraine M. Lees: Keeping Tito Afloat (str.47)
- ^ Anne R. Pierce, Woodrow Wilson and Harry Truman: Mission and Power in American Foreign Policy (str. 219)
- ^ Paula Hollander, Discontents: Post-moderne i post komunističke .
- "Gotovo svaki komunističkog sustava izumrli ili preživjeli u jednom trenutku ili drugi imao vrhovni vođa koji je bio i iznimno snažan i okružen bizarnim kultom, doista obožavaju. U prošlosti (ili u više tradicionalnih suvremenim društvima), kao što su kultovi bili rezervirani za božanstva i povezane s konvencionalnim religioznog ponašanja i institucijama. Ovi kultovi iako naizgled neizostavnim dijelom komunističke diktature (u svakom slučaju u fazi u razvoju), uglavnom su zaboravili i danas. "*" Staljin, Mao, Castro, Ho Chi Minh, Kim Sung, Envera Hoxhe, Ceascesu, Dimitrov, Ulbricht , Gottwald,Tito, a drugi su svi bili predmet takvih kultova.Prototipski kult bio je Staljin, koji je dvostruki drugdje s manjim varijacijama. (st. 377)
- ”Paul Hollander Ph.D in Sociology. Princeton University, 1963, B.A. London School of Economics, 1959 Professor Emeritus of Sociology, University of Massachusetts, Amherst Center Associate, Davis Center
Vanjske poveznice
- Hrvatski institut za povijest
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Titoizam i represija
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Josip Broz Tito-Bleiburg i drugi pokolji 1945.
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Aleksandar Ranković
| Ovo je osnova ili početak budućeg članka (work in progress) |
<sharethis />
Jugoslavija Savez Komunista Jugoslavije Komunistička partija Jugoslavije Josip Broz Tito totalitarni komunizam komunizam Titoism and Totalitarianism
