Changes

m
→‎Blato: Etymology from a Slavic word for “mud; swamp”; compare Old Church Slavonic.
Line 1: Line 1: −
== Work page ==
  −
  −
  −
Standardisation and politics ....
      
== Blato ==
 
== Blato ==
 
Interesting: Blato was called Blatta.
 
Interesting: Blato was called Blatta.
 
* In Croatian blato means  ''mud''.
 
* In Croatian blato means  ''mud''.
* In Romance Dalmatian bluta means  ''wafer'' or  ''host''. Etymology from Latin oblāta.
+
* Etymology from a Slavic word for “mud; swamp”; compare Old Church Slavonic.
   −
Etymology:  From Latin grandis. Meaning large, big
      +
Etymology:  From Latin grandis. Meaning large, big (regarding Valle'''grande''' - Vela Luka)
    
== Marcus Marulus ==
 
== Marcus Marulus ==
 
Link: http://hr.wikisource.org/wiki/Judita/Posveta
 
Link: http://hr.wikisource.org/wiki/Judita/Posveta
   −
'''Marcus Marulus''': Judita  
+
'''Marcus Marulus''' (Marco Marulich):  Judit  CLOSER TO THE ORIGINAL
 +
 
 +
Written in the Republic of Venice 1501 (Spalato).
 +
 
 +
(printed: 1521, 1522 & 1523)
 +
*modern: Marko Marulić, modern: Split - Croatia
 +
 
 +
 
 +
 
 +
[[File:Judita-str1.gif|thumb|right|200px]]
 +
(page one)
 
<center>
 
<center>
Libar<br/ >
+
Libar Marca Marula Splichianina V chom se<br/ >
Marka Marula Splićanina<br/ >
+
usdarsi Istoria Sfete udouice Judit u uersih<br/ >
u kom se uzdarži istorija svete udovice Judit<br/ >
+
haruacchi slosena chacho ona ubi uoi<br/ >
u versih '''harvacki''' složena<br/ >
+
uoda Olopherna po sridu uois<br/ >
kako ona ubi vojvodu Oloferna<br/ >
+
che gnegoue i oslododi pu<br/ >
po sridu vojske njegove<br/ >
+
ch israelschi od ueli<br/ >
i oslobodi puk israelski<br/ >
+
che pogibli''
od velike pogibli''</center>
+
 
 +
 
 +
Prodaiuse u bnecih u marcarij u stacu<br/ >
 +
chi darsi libar sa signao<br/ >
 +
</center>
 
<br/>
 
<br/>
<center>
  −
Prodaju se u Bnecih u Markari(j)i<br/ >
  −
u stacu(n) ki darži libar za sinjao</center>
     −
Počtovanomu
     −
u Isukarstu popu i parmanciru splickomu
     −
gospodinu do(m) Dujmu Balistriliću
+
(page two)
 +
 
 +
 
 +
Poctouanomu u Isucharstu popu i parmanziru
 +
 
 +
Spliz chomu gospodinu dö Duimu Balistrilichiu chu
 +
 
 +
mu svomu Marco Marulich humigleno priporucéie
 +
 
 +
z duornim  pochlonom milo poschita
 +
 
 +
 
 +
'''S'''ih dan
   −
komu svomu
     −
Marko Marulić
+
--------------
   −
humiljeno priporuče(n)'je
     −
z dvornim poklonom
     −
milo poskita
+
    +
(below to be work on)
   −
Sih dan svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one počtene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju israelsku jur od nadvele pogibili.
+
svetih korizmenih, počtovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom Dujme, privraćajući ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one počtene i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivši, oslobodi svu zemlju israelsku jur od nadvele pogibili.
    
Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke. Da od te stvari hoteći tvomu otačastvu, obojega jazika dobro umiću, dar prikazati, odlučih naslidovati hitrost ditce one ki o mlado(m) litu starijih svojih darijući, nara(n)če nad(i)ju mirisnimi zel'ji, mažurano(m), rusmarinom, rutom; umitelno naprave dar svoj, da zloćudo loveći povekše uzdarje. Ja put zloćudi njih ne perim, da samo onogaj hitra kiće(n)'ja, jer inoga uzdarja od vas ne išćem nego ko sam vele od pri našao: ljubav pravu i svaršenu u Isukarstu ku mi stanovito nosite veće ner sam dostoja(n), da koliko se pristoji pitomšćini vašoj ka svakomu prikloniti i pri(j)aznivi. Tu poni hitrost, kako dim, naslidujući, usilovah se rečenu histori(j)u tako napraviti kako bude nikimi izvanjskimi urehami i uglajen'je(m) i uliza(n)'jem i razlicih masti čirsan'je(m) obnajena; a to da ne rečete da vam poklanja(m) onuje žita rukovet koju u vaših knjigah bolju nahodite. Zaisto je onaje rukovet, da mnozim cvitje(m) obkićena. Kada ju dobro razgledate, reći ćete:
 
Tuj historiju čtući, ulize mi u pamet da ju stumači(m) naši(m) jaziko(m), neka ju budu razumiti i oni ki nisu naučni knjige latinske aliti djačke. Da od te stvari hoteći tvomu otačastvu, obojega jazika dobro umiću, dar prikazati, odlučih naslidovati hitrost ditce one ki o mlado(m) litu starijih svojih darijući, nara(n)če nad(i)ju mirisnimi zel'ji, mažurano(m), rusmarinom, rutom; umitelno naprave dar svoj, da zloćudo loveći povekše uzdarje. Ja put zloćudi njih ne perim, da samo onogaj hitra kiće(n)'ja, jer inoga uzdarja od vas ne išćem nego ko sam vele od pri našao: ljubav pravu i svaršenu u Isukarstu ku mi stanovito nosite veće ner sam dostoja(n), da koliko se pristoji pitomšćini vašoj ka svakomu prikloniti i pri(j)aznivi. Tu poni hitrost, kako dim, naslidujući, usilovah se rečenu histori(j)u tako napraviti kako bude nikimi izvanjskimi urehami i uglajen'je(m) i uliza(n)'jem i razlicih masti čirsan'je(m) obnajena; a to da ne rečete da vam poklanja(m) onuje žita rukovet koju u vaših knjigah bolju nahodite. Zaisto je onaje rukovet, da mnozim cvitje(m) obkićena. Kada ju dobro razgledate, reći ćete:
Line 53: Line 68:     
Od rojen'ja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.
 
Od rojen'ja Isukarstova u puti godišće parvo nako(n) tisuća i pet sat, na dvadeset i dva dni miseca aprila. U Splitu gradu.
  −
* Written in the Republic of Venice 1501 (Spalato). (1521, 1522. i 1523)
 
7,921

edits