Changes

{{DISPLAYTITLE:Povijesni Kompendij otoka Korčula}}

{| class="toc" style="border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;"

|}

* Nikola Ostojić - Povijesni Kompendij otoka Korčula <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

* Nikola Ostojić - Povijesni Kompendij otoka Korčula <ref>Nikola Ostojić je iz Blato (Blatta) - otok Korčula.</ref>

(Izvorno napisani na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara 1858.)

(Izvorno je napisano na [[Italian language|talijanskom]] jeziku. Tisak tvrtka G. Woditzka - Zadar/Zara 1858.)

[[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|250px|Nikola Ostojić (1803.-1869.) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]]

[[File:N Ostojic.jpg|thumb|left|240px|Nikola Ostojić (1803.-1869.) autor "Povijesni Kompendij otoka Korčula" ''(Nicolo Ostoich, Compendio Storico dell Isola di Curzola)''.]]

 

== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==

== Prvo poglavlje - Podrijetlo i događanja==

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garnizon biblioteka,] Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.64 ''(A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library by Malta Garrison Library)''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je došao prvi na otoku i izgradio grad. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Crna Corcyra). Ostali sljedbenici njegove pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunci iz Gnido. Zauzvrat vernakulari od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić'''  povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846.; broj 1/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (Korčula).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena.

Neki očevi povijesti pišu o spisima Ditte <ref>[http://books.google.com.au/books?id=gDMIAAAAQAAJ&pg=PA64&dq=Ancient+Greek+historian+Ditte+Crete&hl=en&ei=uMiiTd7vLImcvgO53MGFBQ&sa=X&oi=book_result&ct=book-preview-link&resnum=2&ved=0CDUQuwUwAQ#v=onepage&q&f=false Malta Garnizon biblioteka,] Katalog knjižnice Malta Garnizon, str.64 ''(A Classified Catalogue of the Malta Garrison Library by Malta Garrison Library)''</ref>  koji je bio iz Kreti. Kada piše o ratu Troje, on je napomenuo da Antenore je došao prvi na otoku i izgradio grad. Zbog tamne izgled svojih šuma otok je bio pozvan Corcira Melaena (latinski: Corcyra Nigra - Crna Korcyra). Ostali sljedbenici njegove pozicija tvrde da oni nisu bili prognanici iz Ilius, ili bjegunci iz Gnido. Zauzvrat vernakulari od Ditte (rad Cav) <ref>Cavaliere = Vitez (počasno zvanje)/ '''Ostojić'''  povijesni izvor iz '''1858'''.</ref> Compagnoni, <ref>Dalmacija, književni list, 1 siječanj 1846.; broj 1/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> navodi da Antenore ostao u [[Greece|Grčkoj]], ali je rekao Aeneas, bio je vjerojatno vođa kolonije i osnivač grada ''"Curzola"'' (Korčula).<ref> Staroslavenski naziv za Korčulu je '''Krkar'''.</ref> Ova teorija je bila u konkurenciji mišljenje Darete, Phrygian i drugih suvremenika iz tih povjesnih vremena.

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju ''Aleksandrijske Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalni nego bilo što drugo, ne mogu osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdili svoje povijesne teorije. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora otoka. Proučavanje lokalne povijesne starine izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bila  grčko-feničansko mjesto, iako tom periodu postoju neki povijesnih starina, ova teorija nije potrđena.  

Istinitost ove tvrdnje, s obzirom na mitološku kronologiju ''Alexandrian Heratostene'', trebalo da se vratimo oko 1184. prije Krista, u vrijeme u kojem prema Bibliji, Gideon je sudio Izraelu: 126 godina prije Davidova dolaska na prijestolje. No povjesničar, više tradicionalni nego bilo što drugo, ne može se osloniti na tim nejasnim tvrdnjama. Pogotovo kada se suočavaju sa kritikom. Ditte i Darete nisu znali kako bi potrdili svoje povijesne teorije. Bilo da su Antenore ili  Aeneas bile vođe, ili Gnidi ili Trojanci kolonizatora otoka. Proučavanje lokalne povijesne starine izaziva uvjerenje da je Korčula u antičko doba nije bila  grčko-feničansko mjesto, iako tom periodu postoju neki povijesnih starina ali ova teorija nije potrđena.  

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, uzpostavlja autoritet na susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva opeta svoju nezavisnost, kasnije udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229.  do 227. pr. Kr. (Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr-Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino)</ref> preuzima kontrolu otoka. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Dali su Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se potvrditi. Aleksandrijskog Appiano samo kaže :'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se  nam čini kao kombinacija.  

Misterija se briše onda kada '''Iliri''' postali moćni gospodari Jadrana. Njihov kralj Agron, uzpostavlja autoritet na susjedne otoke, također okupira [[Korčula|Korčulu]] (u 230. prije Krista).<ref>U originalnom knjizi datum je bio 250. pr. Kr. Najnovije istraživanje povijesnih stanja daje datum 230. prije Krista </ref>  Nakon njegove smrti Korčula dobiva opeta svoju nezavisnost, kasnije udovica kraljice '''Teute''' <ref>Kraljica Teuta (starogrčki: Τεύτα) je ilirska kraljica od plemena Ardijejaca koja je vladala (oko) od 229.  do 227. pr. Kr. (Danijel Dzino, Ilirika i rimske Politika 229. pr. Kr do  68. po. Kr-''Illyricum & Roman Politics 229 BC-AD 68 by Danijel Dzino'')</ref> preuzima kontrolu otoka. Dok se Demetrije Fario imenovan kao župan,  Korčula se predala Rimljanima zajedno sa Lesina (Hvar), njegova domovina. Dali su Agron i Teuta nasilno okupirale otok s upotrebom oružja, ne može se potvrditi. Aleksandrijskog Appiano samo kaže :'' "i jednom (oni) osvojili otok Pharum (Hvar)";'' <ref>[[Latin]]: ''"Pharumque bello captum"''</ref> što se  nam čini kao kombinacija.  

Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35. prije Krista) povijesti ljudskog zbivanja postanu jasnija. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčule) pokušali izboriti svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrostču protiv Trijumvir i njegovu vojsku. Trijumvir je osobno došao osvojiti otok. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:

Samo u doba Cezara '''Oktavijan August''' (35. prije Krista) povijesti ljudskog zbivanja postanu jasnija. Poznato je sada po prvi put, da Curzolani (stanovnika Korčule) pokušali izboriti svoju slobodu s vlastitom krvlju. Dali su otpor s tjeskobno hrabrostču protiv Trijumvir i njegovu vojsku. Trijumvir je osobno došao osvojiti otok. Kazna bila je jednaka otpora. Aleksandrijskog Appiano nam govori o težini kazne i uzrok rata:

{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnike Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko neretvanskoj županiji-[[Croatia|Hrvatska]].</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkaju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}

{{Cquote|''Nakon žestokog rata, Divus Augusta porazio stanovnike Melite <ref>Melite je otok Mljet. Mljet je otok u Jadranskom moru, u Dubrovačko neretvanskoj županiji - [[Croatia|Hrvatska]].</ref> i Corcyra,<ref> Corcyra je otok Korčula </ref> koji su u to vrijeme, bili predkraju svoji zaliha, razlog za rat je bio da su ti otočani su se dali u piratstvo i zarazili more sa svojim flota brodova. Sve odrasle osobe su ubijeni, dok je preostali ljudi su prodani kao robovi.'' <ref>Latin:'' "Divus Augustus deficientes Melitenses et Corcyrenses qui Insulas incolunt; ingenti belli mole superavit, quoniam maria classe praedebatur.  Puberes ad unum caesi cetera multitudo sub corona venit"''</ref>}}

 

'''Korčula''' od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira  povijesni politički život u slijedećim fazama:

'''Korčula''' od svojih početaka do danas, bila je u postojanju 3038 godina, i klasificira  povijesni politički život u slijedećim fazama:

* Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani (Octaviano Augusta), a zatim u vrijeme Veneti <ref>Ljudi iz regije Veneto/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> 1180.-1252., 1254.-1258., i od 1418. - 1420., u cjelini.

* Slodbodna s vlastitim neovisnost do okupacije Agrona, a onda za vrlo kratkim intervalima po Teuta, Rimljani (Octaviano Augusta), a zatim u vrijeme Veneti <ref>Ljudi iz regije Veneto/ Ostojić  povijesni izvor iz 1858.</ref> 1180.-1252., 1254.-1258., i od 1418. - 1420., u cjelini.

* U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta do Heraklije do 642.

* U skladu s rimskih careva prvi sa zapada, a zatim s istoka, od Augusta do Heraklije do 642.

* Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju  Narantani (Neretljani Slaveni) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=wEF5oN5erE0C&pg=PA62&dq=Neretljani&hl=en&ei=9ENbTYHbJYb0cY284fEK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=Neretljani&f=false John Van Antwerp Fine, Kada etnicitet nije bio važan na Balkanu, str. 62]  ''(John Van Antwerp Fine, When Ethnicity did not Matter in the Balkans)''</ref>  642.-999.

* Pobjedeni i stavljeni pod kofederaciju  Narantani (Neretvanska-slaveska kneževina) <ref>[http://books.google.com.au/books?id=wEF5oN5erE0C&pg=PA62&dq=Neretljani&hl=en&ei=9ENbTYHbJYb0cY284fEK&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCoQ6AEwAA#v=onepage&q=Neretljani&f=false John Van Antwerp Fine, Kada etnicitet nije bio važan na Balkanu, str. 62]  ''(John Van Antwerp Fine, When Ethnicity did not Matter in the Balkans)''</ref>  642.-999.

* Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999. do 1100.

* Osvojili Veneti pod vodstvom dužda Pietra II Orseolo 999. do 1100.

* Održan  pod  Đenovljani 1100. - 1129.

* Održan  pod  Đenovljani 1100. - 1129.

* Posjedovali u ime kralja [[Hungary|Ugarske]] iz 1257. i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* Posjedovali u ime kralja [[Hungary|Ugarske]] iz 1257. i uz kraće prekide od Đenovljanin do 1418.

* U 1420. posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797. od strani Venecije.

* U 1420. posvetivši sama od sebe '''Republici Veneciji'''. Oslobođen od poreza sve do 1797. od strani Venecije.

* Predali se zajednom sa Republici Veneciji,  Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806. do 1807., a kasnije 1808. - 1813. aneksiran s dalmacijom pod ilirskom pokrajinom.

* Predali se zajednom sa Republici Veneciji,  Napoleonu [[France|Francuskoj]]. Sjedinjeni s Kraljevine Italije 1806. do 1807., a kasnije 1808. - 1813. aneksiran s dalmacijom pod ilirskom pokrajinom.

*  Rusija zauzme otok u 1808.

*  Rusija zauzme otok u 1808.

*  Zauzeto od Francuske od strane [[England|Engleza]] 1813. - 1815.

*  Zauzeto od Francuske od strane [[England|Engleza]] 1813. - 1815.

*  Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797. do 1806., kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815. do danas 1858.

*  Okupirana od strane [[Austria|Austrije]], prvo od 1797. do 1806., kasnije pod Bečkim (Wien) Ugovor od 1815. do danas 1858.

== Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli ==

== Drugo poglavlje - Bitke na otoku Korčuli ==

{{Cquote|''(kralj) je podignuo tri skloništa u luku prema sjevernoj strani brda koje se zove Gradina, gdje je naš milostivi kralj flote nekad bio stacioniran ... , Ne tako daleko od unutrašnjih  otoka, nalazi se mjesto povoljno za borbu protiv moćne Narentani gusara, koji su postali velika neugodnost.''}}

{{Cquote|''(kralj) je podignuo tri skloništa u luku prema sjevernoj strani brda koje se zove Gradina, gdje je naš milostivi kralj flote nekad bio stacioniran ... , Ne tako daleko od unutrašnjih  otoka, nalazi se mjesto povoljno za borbu protiv moćne Narentani gusara, koji su postali velika neugodnost.''}}

Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je bio beskoristan. Kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari on je skoro sam bio uhačen od strani Narentani na  zapadnog dio otoka. On je bio spašan od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao '''Ristle'''. Osoba koja je to napisala  je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje se dogodile na drugom mjestu (Ottoniero kraljevskim brat je bio tu), navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi,''<ref>'''Patronus''' je netko tko je poduzeo ulogu da zaštitili interese svoje zajednice.</ref> ''moga gospodarova lijepa zemlja, Sitnizza gdje bi stavio svoj ​​šator i lovijo ptice .. .. i našao sam da su Narentani  opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo s pomaknuti naprijed da ne pregovaramo s našim  snažnim neprijatelj.''}}

Unatoč nemilosrdnoj obrane hrabih stanovnika, najviše od Mattani u tvrđavi Siralievaz, svaki napor je bio beskoristan. Kralj je bio prisiljen pobjeći s otoka, u stvari on je skoro sam bio uhačen od strani Narentani na  zapadnog dio otoka. On je bio spašan od strane svojih otočani. Jedan izvor daje njegovo ime kao '''Ristle'''. Osoba koja je to napisala  je bio ministar kralja. Nakon njegove smrti (kralja) koje se dogodile na drugom mjestu (Ottoniero kraljevskim brat je bio tu), navodi da je on se vratio na otok, gdje je imao sestru desponsata zaštitnika Spahi: {{Cquote|''(ministar kaže: imao sam) sestru udana za zaštitnika Spahi,''<ref>Spahi ili '''Patronus''' je netko tko je poduzeo ulogu da zaštitili interese svoje zajednice.</ref> ''moga gospodarova lijepa zemlja, Sitnizza gdje bi stavio svoj ​​šator i lovijo ptice .. .. i našao sam da su Narentani  opljačkali mnoge stvari. Moja snaga me napustila kad sam vidio flotu i polja ... Ne možemo s pomaknuti naprijed da ne pregovaramo s našim  snažnim neprijatelj.''}}

[[File:Curzola ship8.jpg|thumb|left|355px| Grad Korčula (Curzola)]]

[[File:Curzola ship8.jpg|thumb|left|355px| Grad Korčula (Curzola)]]

== Miroslav, Nemanja i Stracimir==

== Miroslav, Nemanja i Stracimir==

Miroslav, Nemanja  i Stracimir,  grofovi Chelmo,<ref>Chelmo ili Zahumlje je srednjovjekovno samostalno područje. Zahumlje u tom vremenu su vladali srpski plemići. Prvi srpski kralj Raške je bio Stefan Nemanja. Raška je bila srednovjekovna srpska država (Stracimir se takorđer naziva Costantino )</ref> koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, str. 8 ]  '' (John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century )'' </ref>  Stoga je Stracimir je s snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća vojnika, u 1181 napao Korčulu. Stracimir i njegova vojska s spustili u  dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.

Miroslav, Nemanja  i Stracimir,  grofovi Chelmo,<ref>Chelmo ''ili Zahumlje'' je bilo srednjovjekovno samostalno područje. Zahumlje u tom vremenu su vladali srpski plemići. Prvi srpski kralj Raške je bio Stefan Nemanja. Raška je bila srednovjekovna srpska država (Stracimir se takorđer naziva Costantino )</ref> koji s osječaju značajnjim zbog novih osvajanjima su posjedovale teritorije Narenta (Neretljani), Macarsca (Makarska) i Stagno (Ston). Oni su htjeli osvojiti Ragusu (Dubrovnik), i na štetu katolicizma su htjeli da osvoju i Korčulu.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=LvVbRrH1QBgC&pg=PA8&dq=Miroslav+korcula&hl=en&ei=5lisTY7YI4yYvAO7raX_CQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CDMQ6AEwAA#v=onepage&q=Miroslav%20korcula&f=false John Van Antwerp Fine, Kasnoga Srednjeg Vijeka Balkan, str. 8 ]  '' (John Van Antwerp Fine, The Late Medieval Balkans: A Critical Survey from the Late Twelfth Century )'' </ref>  Stoga je Stracimir je s snažnu vojsku, koja je iznosila oko dvadeset tisuća vojnika, u 1181 napao Korčulu. Stracimir i njegova vojska s spustili u  dalekom dijelu grada i počeli terorizirati otok s čelikom i vatrom.

== Napomena od urednika ==

== Napomena od urednika ==

*Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio grčko-feničanski mjesto".''

*Nikola Ostojić je napisao: ''"Korčula u antičko doba nije bio grčko-feničanski mjesto".''

'''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji je dokumentirao događaj i koji je bio pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju otoka), gdje je otkrivena u 1877. od strane Božo Kršinić.  

'''Napomena''': [[Greece|Grčka]] kolonija je osnovana na Korčuli. Grčki kolonisti napravili su malu koloniju na otoku u 4. ili 3. st. prije Krista. Lumbarda Psephisma je kameni natpis koji je dokumentirao događaj i koji je bio pronađen na otoku Korčuli. Psephisma je iz Lumbarde, (malo selo na istočnom kraju otoka), gdje je otkrivena u '''1877'''. od strane Božo Kršinić (Ostojić je napisao knjigu/libro 1858).  

Grci su osnovali naselja na temelju  dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz.

Grci su osnovali naselja na temelju  dogovora s predstavnicima lokalnih '''Ilira''', koji su bili Pil i sin mu Daz.

==Poveznice==

==Poveznice==

* [[Korčula]]

* [[Korčula]]

* [[Korčulanski Dijalekt]]

* [[Korčulanski Dijalekt]]

* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski člank - Korčula povijest 2]]

* [[Directory:Korcula History 2 |Engleski članak - Korčula povijest 2]]

* [[Vallegrande Speak]]

==References (Izvori)==

==Bilješke i reference==

<div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;">

<div class="references-small" style="-moz-column-count:1; column-count:1;">

<references />

<references />

</div>

</div>

<br>

<br>

==Vanjske poveznice==

==Vanjske poveznice==

* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčulu]

* [http://www.apartmanija.hr/slike/slike_gradovi/korcula.jpg Photo link za zračni pogled na grad Korčulu]

* [http://www.ikorculainfo.com/hr/ www.ikorculainfo.com]

* [http://www.ikorculainfo.com/hr/ www.ikorculainfo.com]

* [http://www.mediterano.hr/location.asp?id=6 Vela Luka-Mediterano]

* [http://www.mediterano.hr/location.asp?id=6 Vela Luka-Mediterano]

[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i sv Damjana na otoku Korčuli. Kapela je iz 6. stoljeća poslije Krista. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]

[[File:St Damian.jpg|thumb|left|470px|Kapela Svetog Kuzme i Svetog Damjana na otoku Korčuli. Temelji su iz 6. stoljeća poslije Krista, dok je ostatka kapela je obnovljena u 11. stoljeća. Fotografija [[Peter Zuvela]]]]