Line 13: |
Line 13: |
| Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima. | | Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima. |
| | | |
− | == Jugoslavija, Kampovi i komunističke logore == | + | == Jugoslavija, Kampovi, komunističke logore i pokolje == |
| [[File:800px-Barbara-rov IMG 0877.jpg|thumb|right|300px|'''Barbarin rov''', blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto je pokolja - [[Slovenia|Sovenija]]. ''Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.'']] | | [[File:800px-Barbara-rov IMG 0877.jpg|thumb|right|300px|'''Barbarin rov''', blizu mjesta Huda Jama, u Sloveniji. Tu se nalazi masovna grobnica i mjesto je pokolja - [[Slovenia|Sovenija]]. ''Jedan od mnogih mjesta pokolja koja je počinila Jugoslavenska Armija.'']] |
| U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera. | | U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera. |
| | | |
− | Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu: | + | Napomena. Ova informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Znanstveni časopis je napisao Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu: |
| {{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000 Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}} | | {{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).''<ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000 Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}} |
| {{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }} | | {{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }} |
| | | |
− | Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)</ref> i Talijana (fojbi pokolji), su bila obavljena u Jugoslaviji. <ref>Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)</ref> Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio <ref>Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).</ref><ref>Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)</ref> tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46. | + | Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje. Etničko čišćenje Nijemaca <ref>Karl Cordell i Stefan Wolff, Etničkim sukobima: uzroci, posljedice i odgovori (str. 181)</ref> i Talijana, su bila obavljena u Jugoslaviji. <ref>Malcolm Anderson i Eberhard Bort, Granice Europe (str. 77)</ref> Duž dalmatinske obale talijanski (npr. Zadar) se govorio <ref>Sir John Gardner Wilkinson, Dalmacija i Crna Gora: S putovanje u Mostar Herzegovina.Volume 1 (str 4. i str 362).</ref><ref>Andrew (Andrija) Archibald Paton, Istraživanja na Dunavu i Jadranu, Volume 1 (str. 167)</ref> tisućljeća, to više nije bilo nakon 1945/46. |
| + | |
| + | |
| + | '''Napomena'''. Informacije iz genocida i zločina protiv čovječanstva - Jugoslavija Ed. Dina L. Shelton. Gale Cengage, 2005.: |
| + | |
| + | {{Cquote|''Ubijanja s nastavlja i nakon rata, Titova vojska je preuzela osvetu na stvarne i pretpostavljeni neprijatelji. Britanske snage u Austriji su okrenuli leđa na desetke tisuća Jugoslavena u bijegu. Procjene se kreću od 30,000 do 55,000 ubijenih od proljeća do jeseni 1945.'' |
| + | |
| + | ''Njemačke i mađarske zajednice, koji bili suučesnici u ratnom okupacijom, s brutalno tretirani, u nekim slučajevima do etničkog čišćenja. Folksdojcera naselja Vojvodine i Slavonije su u velikoj mjeri nestala. Možda 100.000 ljudi, polovica etničke njemačkog stanovništva u Jugoslaviji, pobjeglo u 1945., a mnogi koji su ostali morali su učiniti prisilnog rada, bili ubijeni ili kasnije otkupljeni od strane Zapadne Njemačke. Neki 20.000 Mađara iz Vojvodine je ubijeno je u odmazdi. Albanski pobune na Kosovu bili su potisnuti, zatvorenicima su bili poslati na marševa smrt prema obali. Procjenjuje se 170,000 etničkih Talijana pobjeglo u Italiju u kasnim 1940.-ih i 1950.-ih. (Ove brojke su vrlo približne.)'' <ref>[http://books.google.com.au/books?id=c-8YAAAAIAAJ&q=%22The+killing+continued+after+the+war,+as+Tito's+victorious+forces+took+revenge+on+their+real+and+perceived+enemies.+British+forces+in+Austria+turned+back+tens+of+thousands+of+fleeing+Yugoslavs.+Estimates+range+from+30,000+to+55,000+killed+between+spring+and+autumn+1945.%22&dq=%22The+killing+continued+after+the+war,+as+Tito's+victorious+forces+took+revenge+on+their+real+and+perceived+enemies.+British+forces+in+Austria+turned+back+tens+of+thousands+of+fleeing+Yugoslavs.+Estimates+range+from+30,000+to+55,000+killed+between+spring+and+autumn+1945.%22&hl=en&ei=PXPvTYOzG4mIuAOzldiPCQ&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=1&ved=0CCwQ6AEwAA Dinah Shelton Macmillan Reference, 2005 - Political Science] Encyclopedia of Genocide and Crimes Against Humanity, Volume 3 (str.1170) </ref><ref>[http://www.enotes.com/genocide-encyclopedia/yugoslavia www.enotes.com "Yugoslavia." Genocide and Crimes Against Humanity. Ed. Dinah L. Shelton. Gale Cengage, 2005. eNotes.com. 2006. 26 Jun, 2010 ] Yugoslavia: Genocide & Crimes Against Humanity-Mark Thompson.</ref>}} |
| + | |
| ====Pregled logorima u Sloveniji u 1945==== | | ====Pregled logorima u Sloveniji u 1945==== |
| 1. Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim | | 1. Koncentracijski logori za pripadnike njemačke nacionalne manjine gdje su bili i žena i djeca.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim |
Line 32: |
Line 40: |
| *Tezno kod Maribora | | *Tezno kod Maribora |
| * Teharje kod Celja | | * Teharje kod Celja |
− |
| |
− | Diktator Josip Broz Tito i njegov režim (bivša Jugoslavija) su bili odgovorni za izvršavanje Križni put (marševe smrti), Bleiburg i Foibe pokolje.
| |
| | | |
| == Izvještaja Aleksandra Rankovića == | | == Izvještaja Aleksandra Rankovića == |
− | Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}} | + | Aleksandra Ranković ministar unutrašnjih poslova i šef vojne i tajne policije u Beogradskoj skupštini 1. veljače 1951. izjavio: {{Cquote| ''Kroz naše zatvore je prošlo između 1945. i 1951. 3.777.776 zatvorenika, dok smo likvid-irali 586.000 narodnih neprijatelja.'' <ref>[http://webcache.googleusercontent.com/search?q=cache:7laAd_LLA6YJ:www.hic.hr/images/komunisticke-zlocinci-nisu-antifasizma.pdf+Zločina+počinjenih+od+strane+totalitarnih+režima+su+izvješća+i+postupak+Europske+javne+rasprave+u+organizaciji+slovenskog+predsjedništva+Vijeća&cd=4&hl=hr&ct=clnk&lr=lang_hr&source=www.google.com KOMUNISTIČKI ZLOČINI NISU ANTIFAŠIZAM] POVODOM MEĐUNARODNOG DANA LJUDSKIH PRAVA,10. PROSINCA 2008. U ime sudionika javnog okupljanja Maja Runje, članica Koordinacijskog odbora Kruga za trg 10 000 Zagreb, Jurjevska 47a (str. 19)</ref>}} |
| * 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1 | | * 1. veljače 1951. Politika, Beograd, str.1 |
| | | |