Difference between revisions of "Jugoslavija i totalitarni komunizam"
MyWikiBiz, Author Your Legacy — Friday November 22, 2024
Jump to navigationJump to search (Cquote plus external link Croatian Institute of History) |
(added sections from Ethnic cleansing,Post-World War Two Camps & Communist Concentration Camps) |
||
| Line 5: | Line 5: | ||
|} | |} | ||
</div> | </div> | ||
| − | [[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false | + | [[Titoism and Totalitarianism|Titoizam]] i totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše '''Jugoslavije'''.<ref>[http://books.google.com.au/books?id=4t5gBayTeDQC&pg=PA214&dq=Yugoslavia+Totalitarian+state&hl=en&ei=CJ_eS7HuF8uLkAXJxd3PBw&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=9&ved=0CFYQ6AEwCDgU#v=onepage&q=Yugoslavia%20Totalitarian%20state&f=false Fred Warner Neal, Titoizma u akciji:] Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.'''49''' na engleskom jeziku (''Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )'' |
*"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Titoizam kao ideologija nastao je nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i vođa [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim | *"U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."</ref> Titoizam kao ideologija nastao je nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i vođa [[Josip Broz Tito]] su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.<ref>[http://www.mp.gov.si/fileadmin/mp.gov.si/pageuploads/2005/PDF/publikacije/Crimes_committed_by_Totalitarian_Regimes.pdf '''Europska javna rasprava '''"zločine počinjene od strane totalitarnih režima"] Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim | ||
od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije. | od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća [[European Union|Europska unija]] (siječanj-lipanj 2008.) i '''Europska komisija'''. (str.'''197''' na engleskom jeziku)</ref> Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije. | ||
| Line 18: | Line 18: | ||
Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima. | Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao ''Velika sovjetska enciklopedija''. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima. | ||
| + | == Kampovi i komunističke logore nakon Drugog svjetskog rata == | ||
| + | U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera. | ||
| + | |||
| + | Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Napisao ga je Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz '''Hrvatskog instituta za povijesti''' u Zagrebu: | ||
| + | {{Cquote|''U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece).'' <ref>[http://74.125.155.132/scholar?q=cache:Xmg34OucoOoJ:scholar.google.com/++RESEARCH+OF+THE+PROBLEM+OF+BLEIBURG+AND+WAY+OF+THE+CROSS+++ZDRAVKO+DIZDAR+djeca+logor&hl=en&as_sdt=2000 Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE):] Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15''' pdf str. 66'''/dokument str. 182.</ref> ''}} | ||
| + | {{Cquote|''Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana.'' }} | ||
== Povezani članci == | == Povezani članci == | ||
* [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]] | * [[Titoism and Totalitarianism|Engleski članak-Titoism and Totalitarianism]] | ||
Revision as of 03:47, 24 April 2011
| Ovo je osnova ili početak budućeg članka (work in progress) |
Titoizam i totalitarizam su političke ideologije koje su dominirale povijest bivše Jugoslavije.[1] Titoizam kao ideologija nastao je nakon raskida odnosa ižmeđu Jugoslavije i Sovjetskom Savezom. Jedna stranka, Komunistička partija Jugoslavije i vođa Josip Broz Tito su vladali Jugoslavijom. To je bio totalitarni politički sustav.[2] Josip Broz je bio član sovjetske policije NKVD i Sovjetske komunističke partije.
NKVD je bila zloglasna tajna policija koja je izvršavala političke represije. Tito i njegovi suradnici su stovrili tajne Jugoslaveske policije u stilu NKVD i KGBa. To su bili UDBA i OZNA. Režim je opustio djelomičo svoj autoritet (u 1960.-ih), iako je Jugoslavija je uvijek bila totalitarna diktatura i jednopartijska država.
- Vladimir Geiger iz Hrvatskog instituta za povijest:
| “ | Popis žrtava njemačkog uključuje 26.000 žena i 5.800 djece koja su umrla u jugoslavenskim kampovi-Geiger, rekao je. | ” |
Komunistička propaganda i kult ličnosti unutar bivše Jugoslavije
Jugoslavenski komunistički propagandni stroj je baziran na Sovjetskom Savezu. Titov kult ličnosti je sličan Josif Staljinu. Jugoslavenski komunisti su koristili učlanjenja djecu u društveno-političkom životu (Savez pionira Jugoslavije).
Komunističke političke, povijesne i filozofske tečajevi su svi bili dio općeg obrazovanja. Oni se mogu naći u bilo kojem školskom udžbeniku. Enciklopedije su bile napisana u istom stilu kao Velika sovjetska enciklopedija. Režim je koristio propagandu da pokaže superiornost titoizma i socijalističke Jugoslavije nad drugim društvima i političkim sustavima.
Kampovi i komunističke logore nakon Drugog svjetskog rata
U 1946. u jugoslavenskim kampovi bilo je 17,485 folksdojcera.
Napomena. Informacije je iz "Hrcak Portal of scientific journals of Croatia". Znanstveni časopisa je "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Napisao ga je Zdravko Dizdar hrvatski povjesničar iz Hrvatskog instituta za povijesti u Zagrebu:
| “ | U 18/1/1946. u jugoslavenskom Kampovi bilo 117,485 folksdojcera (58, 821 žena, 32 214 muškaraca i 24, 422 djece). [3] | ” |
| “ | Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945.-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana. | ” |
Povezani članci
References (izvori)
- ^ Fred Warner Neal, Titoizma u akciji: Reforme u Jugoslaviji nakon 1948., str.49 na engleskom jeziku (Fred Warner Neal, Titoism in Action: The Reforms in Yugoslavia after 1948 )
- "U totalitarne države, osobne slobode i ljudskih prava, (bez iznimke) najviše su rukama policije. Da je Jugoslavija nije bila iznimka priznao je Aleksandra Rankovića, sam šef tajne policije. Ova organizacija je poznata u Jugoslaviji kao UDBA."
- ^ Europska javna rasprava "zločine počinjene od strane totalitarnih režima" Izvješća i postupak od 8. travnja Europske javnu raspravu o "zločinima počinjenim od strane totalitarnih režima ", u organizaciji slovenskog predsjedništva Vijeća Europska unija (siječanj-lipanj 2008.) i Europska komisija. (str.197 na engleskom jeziku)
- ^ Z. Dizdar: PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE): Hrvatski institut za povijest HR 10000 Zagreb, Izvorni znanstveni članak Ur.: 2005-12-15 pdf str. 66/dokument str. 182.
Vanjske poveznice
- Hrvatski institut za povijest
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Titoizam i represija
- Wikipedija na hrvatskom jeziku: Josip Broz Tito-Bleiburg i drugi pokolji 1945.
<sharethis />
